FOTO  Problem opstanka hrvatskoga jezika u BiH gura se ispod tepiha. Hrvatski jezik pred nestankom?

... poglavito Hrvata u Hrvatskoj (3,980.000; popis iz 2001.) i Bosni i Hercegovini (469.000; 2004.). Hrvatski je službeni jezik Republike Hrvatske te jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine i jedan od 24 službena jezika Europske unije.

Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini kao jedan od tri službena jezika je i hrvatski jezik. Bosankohercegovački političari iz reda hrvatskog naroda kao i katolička crkva u Bosni i Hercegovini ima obvezu da hrvatski jezik se koristi i nezaboravi...

Bosanskohercegovački političari iz reda hrvatskog naroda u proteklih dvadesetak godina nisu učinili gotovo ništa da bi taj jezik ostao očuvan na ovim našim područjima. Ukinute su mnoge televizijske i radijske postaje koje su emitirale program na hrvatskom jeziku, a i tiskani mediji su također gotovo na izdisaju. Tek pojedini hrvatski mediji iz Bosne i Hercegovine pokušavaju da očuvaju postojanje hrvatskog jezika u BiH.

To očuvanje hrvatskog jezika ponajviše možemo zahvaliti pojedinim Internet portalima, kao i rijetkim radijskim postajama koje su opstale na medijskom prostoru BiH. Jedina tv kuća koja program i dan danas uređuje i vodi na hrvatskom jeziku je kiseljački KISS. U ostalim medijima prije svega onim na državnom nivou tek rijetko se čuje pokoja hrvatska riječ.

Ipak, nije problem samo u medijima u BiH. Problem hrvatskog jezika u BiH je mnogo dublji. Naš čitatelj nam je poslao nekoliko fotografija na kojima je uslika dokumente koje je vadio u CIPS-u, Matičnom uredu... iz kojih je vidljivo nepoštivanje prava na svoj jezik.

Zanimljivo je da su svi ti papiri podignuti u HNŽ-u gdje Hrvati barem u političkom pogledu i nisu u manjini. Očito da ovdašnje političare najviše zanima "trpanje" novca u svoje džepove, a do sada nismo primijetili od vodećih ljudi hrvatskih političkih stranaka da su se oglasili o ovom problemu.

Iz CIPS-a imamo Potvrdu o prijemu zahtjeva i preuzimanja lične karte-osobne iskaznice. Na potvrdi je sve ok osim vrha u nazivu na kojem stoji Naziv organa: MUP HNK Mostar. U hrvatskom jeziku se piše/kaže županija tako da bi normalno bilo da na ovom dokumentu piše MUP HNK/Ž Mostar. Isti problem smo primijetili i na potvrdi o aktivacijskom broju i identifikacionom broju također izdanom u mostarskom CIPS-u.

Rješenje koje izdaje Ustanova "Centar za socijalni rad Grada Mostara" također ima dosta propusta barem što se tiče hrvatskog jezika. U rješenju u zaglavlju stoji Hercegovačko-neretvanski kanton, umjesto kanton/županija. Također u daljem tekstu istog riješenja nailazimo i naziv Centar iz sredstava Budžeta HNK, a mislimo da bi pored HNK trebalo pisati i HNŽ jer se ponovno tiče riječi kanton - županija. U daljnjem tekstu stoji Ovjerenu kopiju lične karte, a barem ukoliko se poštuje hrvatski jezik trebalo bi umjesto lične karte da piše osobne iskaznice, ukoliko to građanin zahtjeva.

Zanimljivosti o ovom problemu donosimo i na dokumentima koje dobijemo u Matičnom uredu. Izvadak iz matične knjige vjenčanih, Izvadak iz matične knjige umrlih, Izvadak iz matične knjige rođenih, Uvjerenje o državljanstvu... U samom vrhu ovih izvadaka ispod imena države i entiteta piše Kanton, a ne Županija ili pak Kanton / Županija.

Ovo možemo slobodno protumačiti kao polako gašenje riječi županija i polako ubacivanje riječi kanton koja se koristi u bosanskom odnosno srpskom jeziku. Zanimljivo je da svi ovi dokumenti nakon izdavanja od strane službenika te upita našeg čitatelja istim "Zašto su dokumenti napisani samo na jednom jeziku i zašto on kao građanin se ne može izjasniti da se dokumenti njemu izdaju na hrvatskom jeziku", ostao bez odgovora.

HERCEGOVINA.info