Preko BIH se prokrijumčari 100 tona heroina godišnje

U Bosni i Hercegovini ima oko 105.000 narkomana I procjena je State Departmenta upravo objavljena u dokumentu pod nazivom "Izvješće o međunarodnoj strategiji kontrole narkotika za 2012. godinu".

Riječ je vrlo detaljnoj analizi koja se bavi krijumčarenjem droge, a obuhvatila je 190 država.

Osnovne zamjerke

Bosna i Hercegovina nije veliki proizvođač ili potrošač droge, ali jest tranzitna zemlja za krijumčarenje droge zbog svoje strateške lokacije, stoji u ovom izvješću koje je izazvao ogromnu pozornost u cijelom svijetu s obzirom da su ga radili stručnjaci iz State Departmenta. Preko Bosne i Hercegovine droga se prebacile iz zemalja jugoistočne Azije na tržište zapadne Europe takozvanom balkanskom rutom. State Department ocjenjuje da je vlastima BiH potreban "dodatni kapacitet" za borbu protiv krijumčarenja droge uz naglasak da su institucije BiH ostvarile određeni napredak na sprječavanju prijenosa droge unutar države. Međutim, slabost BiH ogleda se u nedovoljnoj kadrovskoj osposobljenosti službi za borbu protiv krijumčarenja droge i nedovoljne suradnje između nadležnih tijela. Zanimljivo je da su, kada je riječ o našoj zemlji, gotovo identične konstatacije izrečene i u izvješću koje je State Department objavio u ožujku prošle godine. U američkom izvješću posebno se naglašava da postoje čvrsti dokazi o vezama kriminalnih skupina iz BiH s kriminalnim skupinama i narkoklanovima u Rusiji, Italiji, Njemačkoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj, na Kosovu, u Austriji, Albaniji i sve više u Južnoj Americi. Nema kredibilnih dokaza da su visoki dužnosnici iz vlasti Bosne i Hercegovine povezani s trgovinom droge, zaključile se u dijelu američkog izvješća koji se odnosi na BiH.

Šumske staze

Prema podacima međunarodnih službi za borbu protiv trgovine droge, balkanska ruta kojom se prebacuju narkotici ide od Turske preko Kosova i dalje kroz Srbiju i Crnu Goru u BiH odakle nastavlja preko Hrvatske do Slovenije i onda za države članice Europske unije. Osim iz Južne Amerike, najviše droge dolazi iz Afganistana. Glavne postaje, odnosno države iz kojih se dalje kupuje, prodre i pakira za prijevoz su Turska, Albanija i Kosovo. Balkanska ruta je donekle izmijenila pravac otkako su Bugarska i Rumunjska postale članice Europske unije. Balkanski dobro organizirani i međusobno uvezani narkoklanovi kupuju kilogram heroina na Kosovu po cijeni od 10.000 eura za kilogram a na crnom tržištu zapadnoeuropskih država kilogram heroina košta 150.000 eura. Prijevoz heroina i kokaina kroz Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu narkošefovi organiziraju i šumskim stazama, a te droge prebacuju i konjima. Specijaliziranim svjetskim službama za borbu protiv narkomafije poznato je da su narkoklanovi najsigurniji kada je riječ o prijevozu upravo u BiH, Srbiji i Crnoj Gori zbog takozvanih šupljih granica.

Piše: M. Osmović / Dnevni list