Predstavnici radnih skupina u srpnju nominiraju stećke za UNESCO

Predstavnici radnih skupina u srpnju nominiraju stećke za UNESCO
"Četiri i pol godine nakon početka projekta možemo kazati da je nominacijski dossier konačno završen", kazao je u Sarajevu Siniša Šešum, voditelj ureda UNESCO-a u BiH, uz čiju je koordinaciju projekt vođen.

Dossier će biti predan UNSCO-u krajem lipnja, a činjenica da ga zajednički predlažu četiri države nominaciji bi mogla značajno pomoći, drži Šešum.

Nominacijom je predviđen upis trideset nekropola stećaka, a u Hrvatskoj su to Velika i Mala Crljivica, kod Čiste Velike i Dubravka-Sveta Barbara u Konavlima.

Najviše nominiranih nekropola stećaka je na teritoriju BiH - čak 22, a u Srbiji i Crnoj Gori ih je po tri. Stećci su vrsta kamenog nadgrobnog spomenika, nastali u srednjem vijeku, koji oslikavaju tadašnji život, a većinom se nalaze u Bosni i Hercegovini, ali ima ih i u jugoistočnoj Hrvatskoj, jugozapadnoj Srbiji i sjeverozapadnoj Crnoj Gori.

Četiri su države proces nominacije započele u studenome 2009., kada su ministri kulture u Sarajevu potpisali pismo namjere.

Šešum je istaknuo kako je nominacijski proces predviđen za 2015., a u 2016. se očekuju prvi rezultati.

Povjesničar Dubravko Lovrenović iz BiH je podsjetio kako je svemu prethodilo čak petnaest radnih sastanaka. "Ono što stećke bez sumnje kandidira, a uvjeren sam i uvrštava na popis svjetske baštine je njihova univerzalna vrijednost", kazao je Lovrenović podsjetivši na povijest srednjovjekovne BiH i činjenicu kako je to zapravo bila zemlja stećaka. Svaki stećak u prosjeku je težak pet tona, a na temelju broja stećaka koji su potpisani može se kazati kako je obrađeno više od 350 tona kamena, podsjetio je Lovrenović.

"Ostaju i brojna pitanja poput toga što stećci nisu bili i ovime se rasprava o tome ne završava", kazao je Lovrenović dodajući kako je njegovo osobno mišljenje da se stećci ne mogu svojatati na temelju onoga što danas znače pripadnosti određenim nacionalnim skupinama.

Ivan Alduk iz Ministarstva kulture Hrvatske kazao je kako su dvije nekropole iz Hrvatske odabrane zbog njihove autentičnosti i očuvanosti.

"Stećaka ima još (u Hrvatskoj), no oni su u okruženju koje se u proteklih 500 godina promijenilo pa su i oni donekle izgubili na vrijednosti", kazao je Alduk.

Ako prođe nominacija, kazao je Alduk, postoji mogućnost da se na popis naknadno dodaju još neke nekropole.

Pojasnio je kako se neprestano poduzimaju mjere na konzervaciji i zaštiti stećeka pa bi njihovo uvrštavanje na popis svjetske baštine samo doprinijelo da se ti napori osnaže.

Hina