Posljednji pritisak SAD-a i EU za dogovor o Izbornom zakonu

...na političke stranke, pa je jučer održan sastanak u rezidenciji američke veleposlanice Maureen Cormack o potrebnim izmjenama Izbornog zakona kako bi se udovoljilo presudi Ustavnoga suda BiH, bez čega ne postoji način da se ustroje nove vlasti na razini Federacije BiH, ali i države. Stajališta s kojima u početnim pozicijama nastupaju hrvatske odnosno bošnjačke stranke dijametralno su suprotna, piše Večernji list BiH. Čak i oko toga kako promijeniti Izborni zakon, a kamoli oko načela s kojima su izašle bošnjačke stranke.

Bez zajedničkog temelja

Hrvatska strana smatra kako je, uz promjenu Izbornog zakona vezanog uz izbor izaslanika za Dom naroda, potrebno promijeniti i odredbe koje se tiču izbora članova državnog vrha, a što je Ustavni sud implicitno naveo u presudi iz 2016. godine po apelaciji nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića. Takav stav su europskim i američkim diplomatima odreda odašiljali hrvatski politički prvaci okupljeni u Hrvatskom narodnom saboru (HNS) BiH. Pri tome su ponuđena dva prijedloga koja provode suštinu presude Ustavnog suda vezano uz Dom naroda, ali i za Predsjedništvo BiH. Prvi prijedlog, koji je već bio u parlamentarnoj proceduri, predviđao je da se uvede cenzus koji bi onemogućio da županije koje ne ispunjavaju uvjete mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda. Takvo što je naišlo na velike otpore, pa i manipulantske komentare bošnjačkih političara kako se proporcionalnim sustavom uvodi diskriminacija Hrvata u Bosni. No, upravo je Ustavni sud BiH, navodeći primjer Bosansko-podrinjske županije s 24 Hrvata prema posljednjem popisu te 36.000 Hrvata u Posavskoj županiji, donio odluku u korist hrvatske strane. Drugi pak prijedlog odnosio se na uvođenje tzv. ad hock kluba sa svim izabranim hrvatskim zastupnicima u skupštini koji bi onda izabrali 17 izaslanika za Dom naroda. U tom slučaju hrvatske stranke traže da se primijeni i tzv. dionički model po kojemu bi izabrani hrvatski zastupnici u županijske skupštine imali onoliko "biračkih prava" koliko u ukupnom omjeru ima Hrvata u toj pojedinačnoj županiji u odnosu na ukupni broj Hrvata. Za izbor članova Predsjedništva hrvatske stranke predložile su model koji bi iz triju područja omogućio izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda u državni vrh.

Ukidanje Doma naroda

Istodobno, bošnjačke stranke sve svoje prijedloge o presudi Ustavnog suda temelje upravo na rečenici koja je izbrisana iz Izbornog zakona?! A koja kaže da se iz svake županije bira po jedan izaslanik za Dom naroda. Uz to su bošnjačke stranke, kako bi, očito, izbjegle svaku mogućnost dogovora, zatražile da se, uz izmjene Izbornog zakona, donese odluka o doslovnom gašenju Doma naroda i njegovu pretvaranju u instituciju s nadležnostima mjesne zajednice. Navodi se to u šest načela kojima se traži "ukidanje asimetrije" između Republike Srpske i Federacije BiH, čime su praktično otpisali sunarodnjake Bošnjake u ovome entitetu i pokazali jedino ambicije da od FBiH naprave mini bošnjačku državu. Između prijedloga dviju strana nema dodirnih točaka, osim u tek jednome načelu koje su velikodušno ponudili predstavnici bošnjačkih stranaka SDA, SDP-a, SBB-a i DF-a. A ona kaže da se predlaže da se ubuduće izbjegne lažno nacionalno izjašnjavanje, što samo potvrđuje kako su to do sada počesto zloupotrebljavali u izbornim utrkama.

Vecernji.ba