Pošiljke iz BiH stoje u skladištima zbog sukoba na Bliskom istoku

Aktualni sukobi na Bliskom istoku i poremećaji u pomorskom prometu mogli bi dodatno usporiti ionako skromnu trgovinsku razmjenu koju Bosna i Hercegovina ostvaruje s državama Perzijskog zaljeva. Zbog nestabilnosti na pomorskim rutama brojne pošiljke već kasne, a dio robe danima čeka na otpremu.

Među pogođenim kompanijama je i proizvođač namještaja MS&Wood iz središnje Bosne, čiji proizvodi odlaze na tržišta poput Dubaija, Dohe i Katara, ali i na udaljena tržišta poput Kine.

“Imamo robu spremnu za isporuku, ali ne znamo kada će brodari moći proći i kada će biti preuzeta. I nije riječ samo o Bliskom istoku nego i o drugim tržištima, jer se koriste iste ili slične pomorske rute”, rekao je za Radio Slobodna Europa direktor kompanije Ajdin Softić.

Dodao je kako su kupci u Europskoj uniji od početka ruske agresije na Ukrajinu postali znatno oprezniji te naručuju samo robu za koju već imaju osiguranu prodaju.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina godišnje uvozi robu iz Bahreina, Irana, Izraela, Katara, Kuvajta, Omana, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u vrijednosti od oko 81,7 milijuna eura, dok izvoz na ta tržišta iznosi približno 78,8 milijuna eura.

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Snježana Brkić upozorava da bi veći problem za Bosnu i Hercegovinu mogao biti indirektan učinak sukoba.

“Veći problem mogao bi nastati zbog opskrbe drugih zemalja od kojih BiH uvozi energente”, rekla je za Radio Slobodna Europa.

Izvoz streljiva

Najveći dio izvoza Bosne i Hercegovine na tržišta Bliskog istoka ostvaruju kompanije iz vojne industrije, dok manji dio otpada na prehrambenu industriju te proizvođače namještaja i drvnih proizvoda.

Najznačajniji trgovinski partner među državama regije je Saudijska Arabija, koja je jedan od najvećih kupaca municije proizvedene u Bosni i Hercegovini. Istodobno, iz te zemlje BiH uvozi relativno male količine voća, kave, čaja i aluminija.

Značajna je i trgovinska razmjena s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pri čemu dominira uvoz aluminija u Bosnu i Hercegovinu. Izvoz u UAE znatno je manji i uglavnom se sastoji od prehrambenih proizvoda, namještaja i drvnih proizvoda.

Trgovina s ostalim državama Bliskog istoka znatno je skromnija i često se svodi na specifične proizvode. Iz BiH se u Katar, Kuvajt i Oman izvoze prije svega namještaj, proizvodi od drveta, municija i kemijski proizvodi, dok se iz tih zemalja povremeno uvoze vozila ili sirovine.

Razmjena s Bahreinom uglavnom se temelji na uvozu aluminija, dok BiH u tu zemlju izvozi namještaj i drvne proizvode. Trgovina s Iranom pokazuje oscilacije, pri čemu BiH najviše izvozi drvne proizvode, dok iz Irana uvozi voće.

Posljednjih godina raste i trgovinska razmjena s Izraelom. Bosna i Hercegovina u Izrael izvozi značajne količine ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla i njihovih nusproizvoda, dok je uvoz također u porastu, iako BiH i dalje bilježi trgovinski suficit.

Unatoč tim vezama, države Europske unije i dalje čine uvjerljivo najveći dio vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine.

BiH u članice EU, bez Hrvatske, godišnje izvozi oko 2,5 milijardi eura, dok uvoz iznosi oko četiri milijarde eura. Najveća pojedinačna robna razmjena ostvaruje se s Hrvatskom, gdje BiH godišnje izvozi oko šest milijardi eura, a uvozi približno 8,4 milijarde eura.