Poražavajuće: U prošloj godini 12 tisuća Hrvata se iselilu iz Bosne i Hercegovine

Prometna gužva
Prometna gužva

... godine ranije taj pad skoro udeseterostručen.

Nema pouzdanih pokazatelja zašto je to tako, ali popis pučanstva koji redovito provode katolički župnici je alarmantan.Naime, prema crkvenim statistikama prikupljenim krajem 2010. godine i početkom 2011. prigodom blagoslova obitelji, u BiH je bilo ukupno 442.586 Hrvata katolika.

Problem Bosne

U usporedbi s podacima s kraja 2009. kada je Katolička crkva provodila svojevrstan popis pučanstva, taj je broj niži za više od 12.000. Naime, broj Hrvata katolika tada je iznosio 454.921. Najveći, dramatičan pad doživljava Vrhbosanska nadbiskupija, uzoritog kardinala Vinka Puljića, iz koje je iselilo više od 9200 Hrvata katolika i zbog čega i jesu ovako pogubni pokazatelji.

Naime, u odnosu na 194.812 katolika koliko ih je bilo potkraj prošle godine na svojim ognjištima, samo prije dvije godine prema službenom popisu upisano je čak 204.060 Hrvata katolika u crkvene popise. U Banjolučkoj biskupiji, kojoj je na čelu biskup Franjo Komarica, oko 1100 vjernika je manje u odnosu na isto promatrano razdoblje. Prema podacima koje su nam ustupili iz Biskupske konferencije BiH, tamo danas živi 36.513 Hrvata katolika, a broj je smanjen od 37.797 koliko je bilo prije dvije godine.

I Mostarsko-duvanjska biskupija bilježi, što negativan priraštaj, što odlazak Hrvata katolika s ovih prostora, piše Večernji list.

Nepotpuni popisi Tako su svećenici po župama na početku ove godine u biskupiji pod vodstvom biskupa Ratka Perića na kućnome pragu prigodom blagoslova kuća zabilježili 190.303 Hrvata katolika u odnosu na ranije podatke od 192.403. Zanimljivo je da je jedina u plusu Trebinjsko-mrkanska biskupija kojoj je također na čelu biskup Ratko Perić. Iako se radi o tek 300 osoba više, ovi podaci su iznimni i ohrabrujući ima li se na umu da je ove godine upisano 20.958 osoba a prije dvije godine 20.661 vjernik.

Ove brojke, međutim, ne moraju do kraja odgovarati stvarnome stanju s obzirom na to da postoji više župa u Hercegovini koje nisu pod službenom crkvenom jurisdikcijom, ali i zbog toga da postoji značajan broj prognanih osoba koje imaju dvije prijavljene adrese, jednu u BiH, a druge u Hrvatskoj ili drugim bližim ili udaljenijim državama zbog čega moguće nisu bili nazočni blagoslovima.