Popisa stanovništva nema od 2013. godine, ovo je procjena koliko ljudi živi u Federaciji BiH

Federacija Bosne i Hercegovine nastavlja dugogodišnji negativni demografski trend. Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku, stanje na dan 30. lipnja 2024. godine pokazuje da u Federaciji BiH živi ukupno 2.144.748 stanovnika, što je za 5.306 manje nego 2023. godine, odnosno gotovo 75.000 manje nego 2013. godine. Riječ je o sustavnom i dugotrajnom padu koji zahvaća gotovo sve županije, uz rijetke i ograničene iznimke.

Struktura stanovništva dodatno upozorava na ozbiljnost situacije. Djeca i mladi do 14 godina čine 283.915 stanovnika, radno sposobno stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine broji 1.463.527 osoba, dok je broj stanovnika starijih od 65 godina narastao na 397.306. Drugim riječima, gotovo svaki peti stanovnik Federacije BiH stariji je od 65 godina, što jasno potvrđuje ubrzano starenje stanovništva.

Kretanja po županijama

Analiza po županijama pokazuje da devet od deset županija bilježi pad broja stanovnika, dok je Kanton Sarajevo jedini s porastom, i to s 420.287 stanovnika u 2023. na 421.531 u 2024. godini. Taj rast, međutim, ne proizlazi iz prirodnog prirasta, nego ponajprije iz unutarnjih migracija, odnosno preseljenja stanovništva iz drugih dijelova Federacije u glavni grad.

Najnaseljeniji kanton i dalje je Tuzlanski kanton s 429.443 stanovnika, ali i on bilježi pad od više od tisuću stanovnika u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi Kanton Sarajevo, zatim Zeničko-dobojski kanton s 349.477 stanovnika, dok je Hercegovačko-neretvanska županija na sredini ljestvice s 211.251 stanovnikom.

Na drugom kraju nalaze se Bosansko-podrinjska županija sa svega 21.514 stanovnika te Posavska županija s 39.313 stanovnika, koje već godinama trpe najizraženiju depopulaciju.

Hercegovačko-neretvanska županija: stabilnija, ali s jasnim znakovima starenja

Hercegovačko-neretvanska županija sredinom 2024. godine broji 211.251 stanovnika, što je pad od gotovo tisuću stanovnika u odnosu na 2023. godinu. Iako je taj pad blaži nego u nekim drugim dijelovima Federacije, dobna struktura otkriva zabrinjavajuće trendove.

U ovoj županiji 26.230 stanovnika mlađe je od 15 godina, dok je 43.905 stanovnika starije od 65 godina, što znači da je starije stanovništvo brojčano znatno nadmašilo najmlađu dobnu skupinu. Radno sposobno stanovništvo broji 141.116 osoba, no bez promjena u migracijskoj i obiteljskoj politici taj se broj dugoročno neće moći održati.

Grad Mostar, kao administrativno i gospodarsko središte, ima 103.467 stanovnika, gotovo polovicu ukupnog stanovništva županije. Slijede Konjic s 22.820, Čapljina s 23.992, Stolac s 13.551 i Prozor s 12.823 stanovnika, dok je Neum i dalje najmanja općina s 4.340 stanovnika.

Zapadnohercegovačka županija i Hercegbosanska županija: mali, ali različiti trendovi

Zapadnohercegovačka županija ima 92.403 stanovnika i bilježi blagi pad, ali i relativno povoljniju dobnu strukturu u usporedbi s većinom drugih županija. Posebno se ističu Široki Brijeg i Ljubuški, koji zadržavaju stabilnije brojeve zahvaljujući kombinaciji lokalnog gospodarstva i iseljavanja koje je ipak sporije nego u drugim dijelovima Federacije.

S druge strane, Hercegbosanska županija ima 76.640 stanovnika i spada među demografski najugroženija područja. Više od 18.283 stanovnika starije je od 65 godina, dok je djece do 14 godina svega 6.687. To znači da na jedno dijete dolazi gotovo tri starije osobe, što jasno ukazuje na dugoročnu neodrživost trenutne strukture.

Grad Livno s 31.699 stanovnika i Tomislavgrad s 29.541 čine gotovo cijelu demografsku masu županije, dok su manje općine poput Bosanskog Grahova, Glamoča i Kupresa na rubu ozbiljnog demografskog kolapsa.

Podaci za 2024. godinu potvrđuju ono na što demografi upozoravaju već desetljeće: Federacija BiH ulazi u fazu duboke demografske transformacije obilježene padom broja stanovnika, starenjem populacije i koncentracijom stanovništva u nekoliko urbanih središta.

Bez sustavne populacijske politike, poticanja povratka iseljenika, stvaranja uvjeta za ostanak mladih i ravnomjernog regionalnog razvoja, negativni trendovi će se nastaviti, a pojedine općine i županije suočit će se s realnom prijetnjom demografskog pražnjenja.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.