"Po optužnici su 90 posto Hrvata iz BiH članovi zločinačke organizacije"

...vođa tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne kojima se 29. svibnja na Međunarodnom tribunalu za ratne zločine završava suđenje nakon maratonskog, dugogodišnjeg procesa.

Optužnica protiv Jadranka Prlića, Bruna Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića podignuta je još u ožujku 2004. godine i kroz 26 točaka navedene tereti za brojne zločine nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1992. do 1994. u Hercegovini i srednjoj Bosni.

Nobilo: Nečasna uloga RH

Ono što se i te kako tiče Hrvatske odnosi se na tužiteljsku kvalifikaciju da su hercegbosanska "šestorica" djelovala u okviru udruženoga zločinačkog pothvata, zajedno s pokojnim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i drugim tadašnjim državnim dužnosnicima, a s krajnjim ciljem etničkog čišćenja bosanskih Muslimana iz onih dijelova BiH koji su proglašeni Herceg-Bosnom, te njihova odvajanja i pripajanja Hrvatskoj.

Odgovor na pitanje je li posrijedi bio međunarodni oružani sukob i hoće li u istome Hrvatska biti tretirana napadačem na susjednu državu, umnogome ovisi o mišljenju haaških sudaca idućega tjedna.

U javnosti su se zadnjih dana pojavile otvorene bojazni hoće li eventualna osuđujuća presuda njima imati neželjenih međunarodnopravnih implikacija na Hrvatsku.

Odvjetnik Anto Nobilo ni trena ne dvoji da će Hrvatska u ovom procesu biti zatečena u nečasnoj ulozi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

- U toj presudi vjerojatno neće izrijekom stajati da je Hrvatska agresor na BiH, drži on, ali će rat u BiH sigurno biti okarakteriziran međunarodnim oružanim sukobom, iz čega će svima biti jasno da Hrvatska nije ratovala kod kuće.

Jedna od najkompetentnijih osoba za ovo područje je dr. Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest, koji naglašava kako je prvooptužena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna za koju je navedeno da je "objavila svoje postojanje" 18. studenoga 1991., a s njom i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Mate Boban kao njihov predsjednik te Hrvatsko vijeće obrane.

Nakon toga optužena je poimenično šestorka.

- Optužnica se temelji na "udruženom zločinačkom pothvatu" za čiji početak tužiteljstvo određuje 18. studenoga 1991., i osnivanje Hrvatske zajednice Herceg- Bosne - kaže Lučić.

- Navedeno je da su se "udruženom zločinačkom pothvatu" pridružilo, sudjelovalo u njemu i dalo mu svoj doprinos više osoba, a među njima Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Janko Bobetko... članovi rukovodstva i organa vlasti Herceg-Bosne, HVO-a, HDZ-a, "poznate i nepoznate osobe" na svim razinama, uključujući i mjesne zajednice... Uglavnom, optužnica za udruživanje u "zločinačku organizaciju" obuhvaća oko 90 posto Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Svi su oni optuženi da su osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i kasnijim radnjama htjeli "politički i vojno podjarmiti, trajno ukloniti i etnički očistiti bosanske Muslimane i druge nehrvate" s prostora koji pripada Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosne.

‘Velika Hrvatska'

U nastavku optužnice piše da su zatim htjeli te prostore pripojiti Republici Hrvatskoj i stvoriti "Veliku Hrvatsku" odnosno "Banovinu Hrvatsku", ističe Lučić.

- Optužnica je očito politički postavljena, jer se ne sudi počiniteljima kaznenih djela, nego se pokušava diskreditirati i eventualno osuditi jedna politika. O tome najbolje govore činjenice. Hrvatska zajednica Herceg-Bosne osnovana je 18. studenoga 1991., ali ne da bi se "priključila Hrvatskoj" koja je toga dana proživljavala jednu od najvećih tragedija u novijoj povijesti - pad Vukovara, nego da Hrvati u BiH ne bi doživjeli istu ili još goru sudbinu.

U osnivačkom dokumentu Hrvatska zajednica Herceg-Bosne piše da će zajednica poštovati "svaku demokratski izabranu vlast Republike BiH dok postoji državna nezavisnost BiH u odnosu na bivšu i ili svaku drugu Jugoslaviju".

Dakle jasno je kako Hrvatska zajednica Herceg-Bosna nije osnovana da bi bila protiv BiH, ali jest da bi bila protiv Jugoslavije. To se vidjelo nekoliko mjeseci kasnije kada su isti ljudi koji su osnivali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu proveli referendum o neovisnosti BiH. Najveći odaziv i pozitivno izjašnjavanje, više od 90 posto, bilo je u zapadnom dijelu Hercegovine među Hrvatima. Republika Hrvatska među prvima je priznala neovisnost Bosne i Hercegovine 7. travnja 1992. godine i odmah uputila veleposlanika.

Na ovaj način mogu se u potpunosti odbiti navodi haškog Tužiteljstva kada je u pitanju "udruženi zločinački pothvat", što je obrana optuženih i učinila. Prema tome, ne postoji ni jedno razumno raspravno vijeće koje bi u slučaju Hrvatske zajednice Herceg-Bosne odnosno optužene šestorice Hrvata moglo presuditi postojanje "udruženog zločinačkog pothvata", smatra Lučić.

Petar Miloš/Slobodna Dalmacija