Plenković povodom obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma: Legitimna zastupljenost Hrvata temelj je stabilne BiH

Jedini održivi put za Bosnu i Hercegovinu vodi prema članstvu u Europskoj uniji, federalizmu, podjeli vlasti, dijalogu i traženju kompromisa, poručio je u petak u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković u povodu 30. obljetnice potpisivanja Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.

„Europske i transatlantske integracije i dalje su najsnažniji i najpouzdaniji jamac održivog mira“, rekao je Plenković na otvorenju konferencije održane u zagrebačkom hotelu Westin.

Naglasio je kako su hrvatski interesi u Bosni i Hercegovini isti kao i 1990-ih godina – stabilna, funkcionalna i napredna susjedna država u kojoj „Bošnjaci, Srbi i Hrvati uživaju jednaka prava i dostojanstvo i u kojoj se nitko ne osjeća kao građanin drugog reda“. Dodao je da BiH uvijek može računati na potporu Hrvatske.

„Hrvatska je među prvima priznala BiH“

Plenković je podsjetio da je Hrvatska bila među prvim državama koje su priznale Bosnu i Hercegovinu 1992. godine te da je, unatoč vlastitom suočavanju s Domovinskim ratom, primila više od 400.000 izbjeglica iz BiH, održavala opskrbne linije i pokazala solidarnost.

Dejtonskim sporazumom 1995. godine okončan je troipolgodišnji rat u Bosni i Hercegovini. Nakon višesedmičnih pregovora, kojima je posredovao američki diplomat Richard Holbrooke, sporazum su 21. studenoga 1995. u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiju parafirali tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, predsjednik BiH Alija Izetbegović i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Sporazum je formalno potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine.

Preglasavanje Hrvata i izborni zakon

Plenković je istaknuo da je Dejtonski sporazum donio mir, ali ne i funkcionalnu državu te da je BiH gotovo tri desetljeća kasnije suočena s čestim blokadama i političkim sukobima, kao i prijetnjama njezinu opstanku zbog separatističkih ambicija dijela političkog vodstva.

Ponovio je da su promjena Izbornog zakona i prestanak preglasavanja Hrvata ključni problemi, s obzirom na to da Hrvati ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama. „Legitimna zastupljenost nije tehnikalija, već temelj demokratskog povjerenja“, poručio je.

Hrvati, kojih je u Federaciji BiH znatno manje nego Bošnjaka, ističu da su već četiri puta preglasani na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kada je bošnjačkim glasovima izabran Željko Komšić.

„Hrvatska ne ističe pitanje jednakosti Hrvata u BiH olako niti želi pogoršati odnose. No dokle god Hrvati osjećaju da su u nepovoljnom položaju, imamo odgovornost na to upozoravati, uvijek u dobroj vjeri“, rekao je Plenković.

Dodao je kako je najbrži i najkonstruktivniji način da se to pitanje ukloni iz javnih rasprava njegovo rješavanje unutar BiH, kroz dogovore koji jačaju povjerenje, osobito uoči izbora 2026. godine.

Plenković je naglasio da je hrvatska politika prema BiH jednaka prema svim njezinim dijelovima te da će Hrvatska nastaviti podupirati projekte koji poboljšavaju gospodarski i društveni položaj svih građana, kao i ulaganja koja će ubrzati europski put zemlje.

„BiH zaslužuje biti u EU-u“

Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, čije je ministarstvo organiziralo konferenciju, izjavio je da je cilj Hrvatske poticati dijalog legitimnih predstavnika triju konstitutivnih naroda i međunarodne zajednice o budućnosti BiH.

„Naš cilj nije lak, ali je jasan – doprinijeti konstruktivnom rješavanju institucionalnih reformi i podržati put BiH prema Europskoj uniji“, rekao je Grlić Radman, istaknuvši kako Bosna i Hercegovina treba i zaslužuje biti članica EU-a.

Naglasio je da tolerantan dijalog podrazumijeva razgovor i s onima s kojima se ne slažemo te uvažavanje različitih pogleda na prošlost, što je, kako je rekao, nužno za političku stabilnost i dugoročan prosperitet BiH.