Platformaši povjerili Lijanovićima da čuvaju kokoši

Vijest da će širokobriješki šverceri, braća Lijanovići, uskoro preuzeti kontrolu nad Razvojnom bankom FBiH, nakon što su prethodno stavili pod kontrolu federalno Ministarstvo poljoprivrede, najveći je postizborni poraz "platformaša" i dokaz njihove nespremnosti da društvene strukture očiste od kriminalnog miljea. Iza federalnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića vuku se repovi milijunskih afera iz kojih je najdeblji kraj po pravilu izvlačili federalni budžet i domaća poljoprivredna proizvodnja koju su Lijanovići sustavno gušili i uništavali proteklih godina uvozom europskog mesnog smeća.

GUŠENJE DOMAĆE PROIZVODNJE

"Lijanovići uvoze smeće koje Europa neće", upozoravao je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija kada je prije nekoliko godina planula afera "prelevmani" u kojoj su glavni akteri bili braća Lijanovići. U najkraćem, Lijanovići su u razdoblju od samo dvije godine prošvercovali 1.300 šlepera natovarenih mesnim otpacima (MOM - mašinski otkošteno meso) na koje nisu plaćali obavezne prelevmane - 2 KM za kilogram. Osim što su oštetili federalni budžet za najmanje pedesetak miliona maraka, uvozom jeftinog mesnog otpada Lijanovići su zadali smrtni udarac domaćim farmerima koji se ni do danas nisu oporavili.

Umjesto raščišćavanja švercerskih afera braće Lijanovića u kojima je teško stradala domaća primarna poljoprivredna proizvodnja, "platformaši" su švercerima iz Širokog Brijega na milost i nemilost prepustili federalnu poljoprivredu a povrh toga i najvažniji financijski resor za razvoj poljoprivrede - Razvojnu banku Federacije BiH.

Trećina vanjskotrgovinskog deficita BiH, koji je u protekloj godini premašio 6,5 milijardi KM, odnosi se na uvoz hrane. A samo u posljednja tri mjeseca 2011. godine za uvoz hrane i žive stoke potrošeno je 488 miliona KM! Lijanovići nisu jedini, ali su nesumnjivo najveći uvoznici mesnih sirovina od kojih se skoro isključivo proizvode "domaće" hrenovke, salame i slična prehrambena bižuterija.

Švercerski model poslovanja Lijanovići su patentirali davno, prije petnaestak godina, kada je Federaciju BiH potresala afera poznata pod nazivom "uvoz radi izvoza".

I u središtu ove švercerske afere bili su Lijanovići, odnosno njihova mostarska tvrtka Mega Com koja je u razdoblju od dvije godine, od 1999. do 2001. godine, uvezla meso u vrijednosti većoj od 95 miliona KM. Mostarska tvrtka "Mega Com" sa samo tri zaposlena radnika i direktorom, bez ikakvih smještajnih ili proizvodnih kapaciteta, bila je najveći uvoznik mesa u tom razdoblju. Uskoro je otkriveno da je "Mega Com" registrirao bivši vozač Lijanovića i, što je puno važnije, da su upravo Lijanovići otkupili cjelokupni kontingent mesa od "Mega Coma" koje je naravno uvezeno bez plaćanja carinskih nameta. Uvezeno meso u vrijednosti od oko 95 miliona KM Lijanovići su knjižili kao repromaterijal za mesne prerađevine namijenjene za izvoz. Utvrđeno je međutim da je operacija "uvoz radi izvoza" bila najbanalniji švercerski trik, jer je cjelokupna proizvodnja mesnih prerađevina plasirana na domaćem tržištu. Lijanovići su jedva uspjeli dokazati izvoz mesnih prerađevina u vrijednosti od svega 1,1 milion KM!

ŠVERC KAO CORE BUSINESS

Nakon afere "uvoz radi izvoza" koja je ostavila razorne posljedice na domaću proizvodnju, Vijeće ministara patentiralo je novi oblik "zaštite" domaće proizvodnje: uvoznicima su propisane "obavezne kvote" prema kojim su uvoznici mesa bili obavezni na svaki uvezeni kilogram otkupiti tri kilograma od domaćih farmera. E, tek je s to bio pravi eldorado za lokalne uvoznike švercere: za samo nekoliko mjeseci formirano je desetak farmerskih udruga iza kojih su stajali privatni interesi uvoznog lobija. Najpoznatije među njima bila je Udruga poljoprivrednika u BiH, koje je predvodio beskrupulozni lobista Lijanovića Ranko Bakić. Preko ove udruge, u kojoj nije bilo ni jednog pravog farmera, Lijanovići su osiguravali fiktivne "potvrde" o otkupu mesa od domaćih farmera, na temelju kojih su prethodnih godina sticali pravo na bescarinski uvoz mesa.

Cjelokupna poslovna imperija Lijanovića nastala je na švercu i vještom izbjegavanju carinskih i poreskih obaveza. Za posljednjih dvadesetak godina Lijanovići nisu podigli ni jednu farmu za uzgoj peradi i stoke, niti ih takva vrsta biznisa uopće zanima.

Njihov core business ne zasniva se na proizvodnji nego na uvozu i švercu, i posve je opravdan strah da će sličnu politiku forsirati i u federalnom Ministarstvu poljoprivrede i Razvojnoj banci FBiH.

Dugogodišnji agresivni lobista širokobrijeških švercera Lijanovića Ranko Bakić, koji se lažno predstavljao kao zaštitnik "ugroženih farmera", definitivno je raskrinkan prije dvije godine kada je Prosvjetna inspekcija RS-a otkrila dvije tiskare visokoškolskih diploma s potpisom dekana Bakića. Nakon razlaza s Lijanovićima, Bakić je osnovao privatni fakultet Aperion sa sjedištem u Banjoj Luci i Bosanskoj Gradišci koji je oborio sve poznate svjetske rekorde u brzini stjecanja fakultetskih diploma. Na Bakićevom privatnom fakultetu četverogodišnji studij trajao je u prosjeku 3 do 6 mjeseci!

Pri tome se sam Bakić pojavljivao u trostrukoj ulozi: bio je i vlasnik fakulteta i predavač, ali i student, budući da ni sam nije imao odgovarajuću diplomu!

Milijunski dugovi Lijanovićevih firmi MI-MO i FARMKO

Prije nekoliko mjeseci otkrivena je još jedna u nizu švercerskih operacija izvedenih u režiji braće Lijanovića i povezanih firmi kojima su upravljali "daljinskim".

Krajem 2002. godine, Lijanovići su osnovali fantomsku tvrtku MI-MO kojoj su iznajmili proizvodne kapacitete i uposlili svoje radnike. Tri godine kasnije, MI-MO prestaje s radom, poslovanje preuzima nova fantomska tvrtka Farmko, koja preuzima biznis i radnike ali ne i milijunske dugove propale tvrtke MI-MO prema federalnom budžetu. "Farmko" još uvijek posluje, ali je pitanje dana kada će se ugasiti kako bi njeno poslovanje, naravno bez dugova, preuzela nova fantomska firma.

PREZADUŽENA IMPERIJA

Lijanovići duguju Hypo banci 35 milijuna eura

Prema nedavno objavljenim podacima, Lijanovići su zaduženi do grla: samo Hypo banci duguju više od 35 miliona eura! Ovaj dug namjeravaju premostiti podizanjem novog kredita kod Razvojne banke FBiH, kojom će uskoro suvereno zagospodariti.

Piše: Asim Metiljević I Slobodna Bosna