‘Ostalih’ nema u 5 županija, a u FBiH i BiH najviše Bošnjaka

Bosna i Hercegovina sa svojom složenom političkom, administrativnom i društvenom strukturom čini jednu od najkompliciranijih država, ako ne i najkompliciraniju na području Europe. Tome treba dodati i njen status zemlje u tranziciji pod nekom vrstom međunarodnog polu protektorata, nefunkcionalnim strukturama vlasti te nedovoljnim brojem zakona i manjkavostima u nekim već postojećim zakonima.

Komplicirana Federacija

Sve to u znatnoj mjeri utječe na stanje zaštite ljudskih prava i sloboda, a posebno na zaštitu prava nacionalnih manjina. BiH je do sada donijela od Ustava, pa nadalje niz zakona koji reguliraju ovu oblast. Također, preuzela je i potpisala određene međunarodne akte, dokumente i protokole koji se odnose na problematiku zaštite prava nacionalnih manjina, odnosno manjinskih prava. No, kako to funkcionira u praksi, zorno se vidi iz analize koju izradila Agencija za statistiku BiH. Kada je u pitanju nacionalna struktura entitetskih parlamenata, županijskih skupština te državnog parlamenta, razvidne su brojčane razlike kao i nedovoljna zastupljenost nacionalnih manjina, koje su podvučene pod rubriku ostali. Tako, u Narodnoj skupštini Republike Srpske najviše zastupnika je iz reda srpskog naroda - 86,7 posto, zatim hrvatskog i bošnjačkog naroda po 4,8 posto i iz reda ostalih 3,6 posto.

U Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH najviše zastupnika je iz reda bošnjačkog naroda - 61,2 posto, zatim hrvatskog - 26,5 posto, iz reda ostalih 7,1 posto i srpskog naroda 5,1 posto. I u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH najviše zastupnika je iz reda bošnjačkog naroda - 45 posto, zatim srpskog - 35,7 posto, hrvatskog - 16,7 posto i iz reda ostalih jedan zastupnik. Kako je Federacija BiH u odnosu na RS po svom uređenju složeniji entitet, zanimljivim se čine i nacionalni sastavi županijskih skupština.

Tako kategorije ostalih nema u pet županija: Posavskoj, Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj. S druge strane, i u županijskim skupštinama najviše je zastupnika iz reda bošnjačkog naroda. Naime, u deset županijskih skupština 155 je zastupnika Bošnjaka, Hrvata je 101, Srba 18, a ostalih je 12.

ZHŽ i HBŽ

Zastupnika Hrvata najmanje je u skupštinama Sarajevske, Bosanskopodrinjske i Tuzlanske županije. Brojčano, u Sarajevu su 2 Hrvata, Bosankopodrinjskoj također 2 te u Tuzlanskoj 3. Bošnjaka je najmanje u skupštinama ZHŽ-a i HBŽ-a s jednim, odnosno dva zastupnika. Srba je najviše u Hercegbosanskoj županiji - 4, dok u Sarajevskoj i Unsko-sanskoj participiraju s po tri zastupnika.

izvor: vecernji.list