FOTO  Okrugli stol u Mostaru otvorio pitanje sigurnosti i slobode novinarstva

Dok se Bosna i Hercegovina formalno približava Europskoj uniji, medijske slobode u praksi bilježe ozbiljan pad, a novinari su sve češće izloženi pritiscima, prijetnjama i institucionalnim opstrukcijama. Na to su danas u Mostaru upozorili sudionici okruglog stola „Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini“.

Okrugli stol „Sigurnost i sloboda novinarstva u Hercegovini“ organizirala je Udruga Bura info, a riječ je o nastavku projekta „Zaštitimo prava novinara“, koji se provodi uz financijsku podršku Europske unije kroz program „Safe Journalists Network“. Cilj događaja bio je otvoriti javnu raspravu o sve izraženijim pritiscima, prijetnjama i ograničenjima s kojima se suočavaju novinari u Hercegovini, kao i o potrebi jačanja njihove profesionalne i institucionalne zaštite.

Nikola Bačić iz Udruge Bura info istaknuo je da su kroz ovaj projekt ranije provedena istraživanja te održane dvije radionice na ovu temu. Na tim su skupovima, uz novinare, sudjelovali i predstavnici pravosuđa i policije, koji djeluju kao kontakt točke za zaštitu novinara.

Vrlo porazni podaci

Govoreći o rezultatima istraživanja, Bačić je naveo da više od polovice ispitanika, njih 51,27 posto, smatra kako su mediji u Hercegovini potpuno kontrolirani, dok dodatnih 29,75 posto drži da su djelomično slobodni. Samo 18,99 posto ispitanika smatra da su mediji u potpunosti slobodni.

„To su, po meni, vrlo porazni podaci“, rekao je Bačić, naglasivši da većina građana ne vjeruje medijima.

Posebno zabrinjava podatak da čak 62,54 posto ispitanika ne vjeruje nijednom mediju. Među onima koji ipak imaju određeno povjerenje, lokalnim portalima vjeruje 18,29 posto građana, privatnim televizijama 9,14 posto, dok javnim servisima vjeruje svega 5,6 posto ispitanika. Društvene mreže ocijenjene su kao najmanje pouzdan izvor informacija, s oko četiri posto povjerenja.

Bačić je predstavio i rezultate ankete o percepciji slobode novinarstva među građanima koji nisu novinari. Prema tim podacima, 45,54 posto ispitanika smatra da su novinari u Hercegovini često izloženi prijetnjama i pritiscima zbog svog rada, 23,21 posto smatra da se to događa povremeno, dok 20,54 posto drži da takvi pritisci ne postoje. Kada je riječ o prijavljivanju cenzure i pritisaka, 43 posto ispitanika izjavilo je da bi takve slučajeve prijavili, dok 28 posto smatra da to ovisi o okolnostima, a jednaki postotak da to nije njihova odgovornost.

Naglasio je kako će Udruga Bura info i dalje ostati kontakt točka za novinare s područja Hercegovine koji se suočavaju s pritiscima, cenzurom ili prijetnjama. U tom je kontekstu upozorio i na pojavu takozvanog doxinga, odnosno javnog iznošenja osobnih podataka novinara, što je ocijenio sve češćim oblikom pritiska, osobito kada dolazi od nositelja vlasti ili osoba na pozicijama moći.

„I sami smo kao redakcija doživjeli doxing, kao i fizičku prijetnju upadom u prostorije redakcije, te kontinuirane uvrede i prijetnje na društvenim mrežama. Iako se to često banalizira, takvi napadi ostavljaju ozbiljne posljedice na psihu novinara“, rekao je Bačić.

Pritisci i SLAPP tužbe 

Jedna od izlagačica na okruglom stolu bila je Kristina Spajić Perić, neovisna novinarka i urednica portala Istina media, koja je govorila o stvarnim izazovima s kojima se novinari na terenu svakodnevno suočavaju. Poseban naglasak stavila je na pritiske, SLAPP tužbe te druge oblike institucionalnog i neformalnog zastrašivanja.

Istaknula je da sve veći broj različitih aktera poseže za SLAPP tužbama, čiji je stvarni cilj iscrpljivanje redakcija i novinara. Uz pravne pritiske, upozorila je i na snažne ekonomske pritiske, naglasivši da neovisne i slobodne redakcije na tržištu teško opstaju, zbog čega se slobodni novinari suočavaju s ozbiljnim profesionalnim i egzistencijalnim poteškoćama.

„Najčešće su tim tužbama izložene priče koje se bave korupcijom. Takve teme gotovo redovito izazivaju SLAPP tužbe, dok novinari i mediji koji prate ili podržavaju političke stranke slične pritiske u pravilu ne doživljavaju. Ovakvi oblici pravnog pritiska usmjereni su prvenstveno prema istraživačkim redakcijama. Poražavajuće je da se tužbe za klevetu rješavaju ekspresno, dok predmeti koji se odnose na kriminal godinama stoje bez epiloga“, istaknula je Spajić Perić.

Govoreći o sigurnosti novinara u Hercegovini, navela je da su na ranijim sličnim skupovima evidentirani slučajevi napada na novinare, te da dio novinara takve incidente ne prijavljuje, ponajprije zbog ranijih negativnih iskustava i izostanka konkretnih reakcija nadležnih institucija nakon podnesenih prijava.

Svaku prijetnju treba prijavit

Odvjetnica Jelena Dalipagić Crnjac ocijenila je da su napadi na novinare nesporni i sve učestaliji te da unutar same struke postoji izraženo nezadovoljstvo postojećim mehanizmima zaštite, ali je naglasila da nije točno da pravna zaštita ne postoji niti da ne postoje jasno propisani procesni koraci koje novinari mogu primijeniti radi zaštite sebe i svoje profesije.

Govoreći o sigurnosnim aspektima novinarskog rada, izdvojila je tri ključna problema. Kao prvi navela je verbalne i online prijetnje, koje su, prema njezinim riječima, najčešći oblik ugrožavanja novinara, uz povremene fizičke napade i uskraćivanje sredstava za rad. Drugi aspekt odnosi se na položaj žena u novinarstvu, gdje je, kako je istaknula, prisutan dodatni sloj uznemiravanja temeljenog na spolu. Treći problem predstavljaju tužbe za klevetu, uključujući i sustavne tužbe poznate kao SLAPP tužbe.

Naglasila je da bi svaku prijetnju trebalo prijaviti, iako razumije da novinari često nemaju povjerenja u sustav, nemaju vremena ili ne žele prolaziti kroz dugotrajne postupke, jer im je potrebna brza i učinkovita zaštita. Unatoč tome, smatra da je problem o kojem se javno govori sigurnosno manji od onoga koji se prešućuje i za koji nikada nije pokrenut nikakav postupak. Prema njezinim riječima, svaki prijavljeni slučaj ima svoj pravni put i mogućnost epiloga.

"Mogu reći da postoje propisani postupci i zakoni koji štite prava novinara. Problem je u tome što se ti mehanizmi često ne koriste dovoljno ili se ne primjenjuju na odgovarajući način. Novinari nemaju poseban ili ekskluzivan mehanizam zaštite u odnosu na druge građane, ali imaju jednaka prava kao i svi ostali. Ključno je da novinari nauče koristiti postojeće mehanizme zaštite i budu ustrajni u njihovom korištenju. Otvorena komunikacija o problemima i pritiscima, po mom mišljenju, više doprinosi sigurnosti novinara nego što je ugrožava. Individualizirana, posebna zaštita profesije nije nužna ako se postojeći mehanizmi dosljedno, sustavno i odlučno koriste pred nadležnim institucijama i sudovima", kazala je Dalipagić Crnjac.

Unatoč svim poteškoćama, Dalipagić Crnjac poručila je da je nužno da novinari budu upoznati s propisima, svojim pravima i mogućnostima zaštite, da se za njih aktivno zalažu te da ne odustaju od profesionalnih principa, zaštite vlastitog rada te fizičkog i profesionalnog integriteta.

Najveći pad medijskih sloboda u BiH

Generalna tajnica Udruženja BH Novinari Borka Rudić upozorila je na niz sustavnih problema koji ugrožavaju slobodu i sigurnost novinara u Hercegovini, naglasivši potrebu za jednakom i učinkovitom institucionalnom zaštitom medijskih djelatnika u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.

„Za Udruženje BH Novinari iznimno je važno da novinari u Hercegovini imaju jednaku i učinkovitu zaštitu kao i njihove kolege u ostatku zemlje. Upravo zato smatramo važnim projekte evidentiranja napada na novinare, jer samo sustavnim bilježenjem prijetnji, pritisaka i drugih oblika ograničavanja slobode izražavanja možemo osigurati da ih ozbiljno tretiraju i profesionalna udruženja, ali i pravosudne institucije i policija“, poručila je Rudić.

Navela je da se u bazi podataka Linije za pomoć novinarima bilježe politički pritisci, prijetnje, osobito one putem društvenih mreža, govor mržnje i poticanje na nasilje, a zabilježeni su i slučajevi prijetnji smrću. Posebno je upozorila na neriješeno pitanje financiranja medija u Hercegovačko neretvanskoj županiji i istočnoj Hercegovini, ističući da ne postoje jasni i transparentni kriteriji za dodjelu sredstava iz javnih proračuna.

Prema njezinim riječima, u praksi su zabilježeni i slučajevi diskriminacije pojedinih medija, koji su ostajali bez javnog financiranja upravo zbog kritičkog pristupa prema vladajućim političkim strukturama, što predstavlja oblik institucionalnog pritiska.

„Kao posebno zabrinjavajuće ističem ranije najave donošenja novog zakona o javnom redu i miru u Hercegovačko neretvanskoj županiji, koji bi ozbiljno ograničio slobodu izražavanja, uključujući i slobodu izražavanja na internetu kroz njegovo proglašavanje javnim prostorom. Dobro je što se od takvih ideja zasad odustalo, no s približavanjem izbora iduće godine realno je očekivati da će se slične inicijative ponovno pojaviti“, upozorila je Rudić.

Govoreći o širem kontekstu, Rudić je podsjetila da je Bosna i Hercegovina u posljednje dvije godine pala za 23 mjesta na ljestvici Reportera bez granica, što predstavlja najveći pad medijskih sloboda u zemlji od završetka rata, ali i najgori rezultat u regiji zapadnog Balkana.

„To praktično znači da, što se više približavamo Europskoj uniji i što imamo više prostora za zagovaranje sigurnosti novinara i zaštite prava na slobodu izražavanja, istodobno bilježimo sve žešće napade i sve rigidnije oblike ograničavanja medijskih sloboda, kako u Hercegovini, tako i u drugim dijelovima države“, istaknula je.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.