Okrugli stol u HBŽ: Zaštiti pitku vodu u Tomislavgradu, Livnu i Kupresu, a Grabovicu proglasiti geoparkom

U organizaciji Aarhus centra BiH-a danas je u hotelu Tomislav u Tomislavgradu održan višesatni okrugli stol na temu „Pokretanje inicijative za zaštitu vrijednih prirodnih područja na prostoru Hercegbosanske županije“.

Jedan od ciljeva ovoga okruglog stola jest proglašenje geoparka na Grabovici.

Organizatori su bili iznenađeni odazivom sudionika i posjetitelja, među kojima je bilo i koncesionara, a sve njih uvodno je pozdravila Anđa Ćosić, predstavnica Koalicije za demokraciju i dostojanstvo (KODD). Istaknula je da je okrugli stol organiziran kroz projekt Dragulji prirode BiH, koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke putem češke organizacije Arnika, Centrom za životnu sredinu iz Banje Luke i Centrom „Dr. Stjepan Bolkay“.

Potom je prezentaciju održala prof. dr. Lada Lukić Bilela, redovita profesorica na Prirodno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, voditeljica Laboratorija za molekularnu biologiju voda (AquaRes), članica Izvršnog odbora ERGA – European Reference Genome Atlas te koautorica publikacije Špiljski tipski lokaliteti Bosne i Hercegovine s osvrtom na Natura 2000 područja.

"U znanosti je lokalna zajednica u centru; to je sada regulirano i zakonima Europske unije, odnosno znanstvenim kodeksom. Nitko od nas nije protiv održivog razvoja, dapače – svi smo mi za održivi razvoj. Mi jesmo za gradnju postrojenja koja će dati struju, ali kada takav razvoj prijeđe kapacitete živih organizama, nastaje totalni kaos. Vi ste na Duvanjskom polju u kotlini, oko vas su planine, određeni broj vjetroparkova je izgrađen. Daljnja gradnja vjetroparkova zatvara koridore pticama, mijenja klimu, povećava temperaturu u kotlini. Znate kako vam je kada se za samo jedan stupanj poveća temperatura u vašoj kući… Samo jedan stupanj dovoljan je da se u podzemnim ekosustavima organizmi prestanu razmnožavati i polako izumiru. Želim istaknuti ogroman biodiverzitet Dinarida. Dinarski krš je golema vrijednost – ne možemo štititi vrstu bez zaštite staništa. Mikroorganizmi su prvi nastali i zadnji će ostati kada uništimo planet. Ako razvoj ne bude održiv, ekosustav se neće moći obnavljati. Ako postavite solarne panele, biljke ne mogu vršiti fotosintezu – nema kisika. U špiljama, osim brojnih mikroorganizama koji žive u biofilmu, žive i oni koji stvaraju i razgrađuju ugljikov dioksid, zbog čega su špilje najveći spremnici CO₂ na Zemlji. Moramo ih čuvati kako bismo očuvali klimu.

"Na svjetskoj razini u ovom desetljeću iznimno smo urušili biodiverzitet i svaki dan idemo dalje. Da, sve većoj populaciji trebaju resursi, ali moramo učiniti mnogo da bismo ih očuvali. Investitori će doći i proći, a planet bi mogao ostati pust – bez mjesta za čovjeka, ali mikroorganizmi će preživjeti", zaključila je prof. Lukić Bilela.

Dodala je da u našim špiljama obitavaju brojne acido bakterije jer u pojedinim speleološkim objektima koncentracija ugljikova dioksida prelazi 7 tisuća ppm (0,7 %). Istaknula je da je visoka koncentracija CO₂ bogatstvo Duvanjskog polja koje utječe na klimu cijele države i regije. Posebne bakterije tamo zakiseljavaju okoliš, a mikrobiom špilja predstavlja nadu života na Zemlji te ga ne smijemo uništiti.

"Pisali smo svim ministarstvima da Federalnom ministarstvu okoliša i turizma dostave planove, odnosno inicijative za zaštitu područja. Nažalost, odazvalo se samo nekoliko županija pa smo pokrenuli aktivnosti za proglašenje novih zaštićenih područja. Novac je osiguran, kao i sredstva za izradu stručnih obrazloženja i akata o proglašenju. No područje koje se želi zaštititi mora biti predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom županije. Naša vrata su otvorena, Ministarstvo stoji na raspolaganju. BiH trenutno ima 122 predložena Natura područja – predložena, jer još nismo članica EU-a. Deset ih je u okviru Duvanjskog i Livanjskog polja", navela je u izlaganju mr. Zineta Mujaković, šefica Odsjeka za zaštitu prirode Federalnog ministarstva okoliša.

Davor Šupuković iz udruženja građana Fojničani iz Maglaja predstavio je njihovu inicijativu za proglašenje zaštićenog područja, gdje trenutno brane planinu Ozren od štetnih rudarskih projekata.

"Džaba pričamo investitorima o prirodi – oni ne razumiju priču o ljepoti i šišmišima, tome se smiju. Na sreću, sve više se liječnika uključuje u priču o zdravlju, jer jedino je to ono što ih dotiče. Donositelji odluka u BiH su na strani investitora, a ne građana. Ako Njemačka ima 37 % zaštićenog prostora, Hrvatska 40 %, Slovenija slično, a prosjek EU-a je 26 %, zašto se ne radi na tome da i mi dostignemo te brojke? BiH je potpisala da će do 2020. zaštititi 17 % teritorija, a potom i 30 % do 2030. – to je nemoguće. Ali svi drugi energetski sporazumi bit će ispoštovani. Zaštita planine Zvijezde u Zeničko-dobojskoj županiji trajala je 10 godina, dok je rudnik u Varešu otvoren za 5 godina, premda u svijetu to traje 15. Administracija kada želi najbrža je na svijetu"

"Kasnimo. Kada pokrenemo postupak zaštite, investitori će već biti gotovi. Mislim da će se uskoro ići i tijelima zbog štetnih investicija vidjet ćete što će se događati na terenu", rekao je Šupuković.

U ime institucija vlasti svoj doprinos su dali mr.sc. Zineta Mujaković, šefica Odsjeka za zaštitu prirode u Federalnom ministarstvu zaštite okoliša; Ana Vrdoljak i Marijan Gelo iz Ministartsva graditeljstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ; Ivana Markov, Pomoćnica gradonačelnika u Službi za gospodarstvo, inspekcijske poslove, lokalni razvoj i investicije općine Livno; Marija Kovačević, Pomoćnica općinskog načelnika za geodetske poslove, imovinsko pravne poslove i katastar nekretnina općine Tomislavgrad, općinski vijećnici Marijan Rebrina iz Kupresa i Ivica Kelava iz Tomislavgrada; ispred ureda Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi je nazočila Anđelka Knežević.

U ime udruga sudjelovali su Zoran Šeremet, Projekt manager udruge Dinarica, profesor Ivan Stanić, Predsjednik neformalne udruge građana „Očuvajmo naš kraj“, Tadija Krstanović, NGG „Očuvajmo naš kraj“, Ivica Brešić, Spasimo vode Mandeka, Mario Pavić, Mladi Buškog blata i Mirko Đikić, Zavičajno društvo Zavelim.

Po završetku rasprave doneseni su sljedeći zaključci:

Udruge će uputiti zahtjev Vladi Hercegbosanske županije za izmjene prostornog plana kroz koje bi se s područja planine Grabovica uklonila koncesija za vjetropark koja ugrožava lokacije identificirane projektom zaštite Natura 2000.

Udruge će uputiti prijedlog Vladi HBŽ da se područje planine Grabovica uvrsti u prostorni plan kao lokacija za gaopark, s razinom zaštite 3.

Općine Tomislavgrad, Livno i Kupres trebaju odmah pokrenuti proceduru elaborata za zaštitu izvorišta pitke vode.

Budući da izrada elaborata za zaštitu izvorišta zahtijeva dosta vremena, u suradnji s Federalnim ministarstvom okoliša pokrenuti ćemo inicijativu za privremenu zastitu izvora/vodocrpilišta na Kupresu, u Šujici, Livnu (izvora Mandeka) kroz Agenciju vode jadranskog sliva.

Sudionici okruglog stola jednoglasno zahtijevaju hitan moratorij na sve energetske projekte u Županiji dok se ne izradi detaljna analiza prirodnih resursa, identificiraju prioritetna područja zaštite te utvrde jasne mjere očuvanja bioraznolikosti i održivog razvoja, uz puno sudjelovanje javnosti i lokalne zajednice.