VIDEO  Od Jablanice do Tuzle, godine nesreća bez imena krivaca

I prije posljednje tragedije u Tuzli nizale su se devijantne pojave u našem društvu za koje nitko nije preuzimao individualnu odgovornost niti su odgovorni bili sankcionirani. Prošla je godina od poplava u Jablanici. Smjenjivali su se nasilje, femicidi, korupcija, zlostavljanje maloljetnih i bespomoćnih osoba u ustanovama koje bi ih trebale štititi.

Tragedija u Donjoj Jablanici, požar u Tuzli, smrt djece i rodilja, ali i slučajevi maloljetničke prostitucije te lošeg tretmana štićenika centra Pazarić – tek su dio onoga čemu svjedočimo posljednjih godinu dana. Dok tugujemo za stradalima i izgubljenom mladošću, postavlja se pitanje odgovornosti za nemar, nečinjenje i sporost vlasti i drugih institucija, prenosi Federalna.

Loptica političke odgovornosti prebacuje se s institucije na instituciju, a priča o promjenama i mjerama u fokus dolazi tek kada jedna nesreća zamijeni drugu.

„Ljudi sve manje vjeruju institucijama. Nažalost, uslijed svih ovih nemilih događaja u protekloj godini u Bosni i Hercegovini i njihovih ishoda, povlače se u sebe i sve više gube nadu u pravednost i pravičnost“, kaže psihologinja Alma Mahmutović-Katica.

„To je zapravo obrazac nedostatka institucionalne odgovornosti, odnosno kulture prebacivanja ili izbjegavanja odgovornosti, kao i lošeg načina funkcioniranja institucija koje same po sebi ne generiraju nikakvu odgovornost, čime se dodatno smanjuje povjerenje građana“, ističe Samir Forić, profesor na Fakultetu političkih znanosti UNSA.

Upravo nedjelovanje ili sporo djelovanje institucija dodatno produbljuje nepovjerenje građana. Tako, primjerice, ni trinaest mjeseci nakon katastrofe u Donjoj Jablanici javnost još nije dobila odgovor na pitanje tko je odgovoran za smrt devetnaest osoba. Istraga je formalno u tijeku, ali rezultata nema.

„Očekujete da institucije reagiraju, odrade svoj posao, a sve se svede na mrcvarenje. To je poruka ljudima da se ne isplati ni buniti, ni postavljati neugodna pitanja, ni tražiti odgovore“, kaže sociolog Srđan Puhalo.

Odgovore očekuju i građani Tuzle – je li se požar u kojem je, prema posljednjim informacijama, poginulo dvanaest osoba mogao spriječiti, te hoće li netko za to odgovarati ili će se sve završiti na ostavkama. Brojni su primjeri koje bismo mogli navesti, a čije ishode još čekamo. No struka upozorava da je zabrinjavajuće to što građani prihvaćaju situaciju u kojoj se stvari nikada ne raščiste. Zašto?

„Imamo javno mnijenje koje može razumjeti tugu drugih, ali se ne može ujediniti u zajedničkoj akciji. ‘Zašto bih ja u Banjoj Luci podržao nekog Hrvata u Širokom Brijegu ili nekog Bošnjaka u Tuzli – iako su to problemi koji su nam zajednički?’“, ističe Puhalo.

„To smanjeno povjerenje otežava solidarnost i stvaranje istinskog zajedništva – ne virtualnog, ne simboličkog. Trebalo bi inzistirati na kažnjavanju kako bi se na taj način učvrstila pravila koja, navodno, vrijede za sve“, dodaje Forić.

A upravo su istrage kojima svjedočimo posljednjih dana prilika da nas institucije uvjere kako zakon doista vrijedi za sve, te da neki ipak nisu jednakiji od drugih.