Objavljen politički rat Hrvatima. Počela bitka za Dom naroda

Na hrvatske pozive za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, sukladno presudi Ustavnog suda te zemlje, četiri vodeće bošnjačke stranke predvođene SDP-om odgovorile su usuglašenim "načelima", koja nisu ništa drugo nego put za, sada i formalno, pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet.

Suština dokumenta koji bi, tobože, trebao značiti bošnjački iskorak k poštivanju legitimne izborne volje Hrvata, rušenje je gornjeg doma (Dom naroda) federalnog Parlamenta. Odnosno njegovo reduciranje na snagu Vijeća naroda u RS-u. Pojednostavljeno, to znači put ka građanskom entitetu, što je samo drugačiji naziv za pretvaranje Federacije u bošnjački entitet bez hrvatskog utjecaja, jednako kao što već godinama drugi entitet, Republika Srpska, egzistira kao (skoro) isključivo srpski dio BiH.

Kroz Zastupnički dom u FBiH bošnjačke stranke jednostavnom većinom mogu donijeti sve odluke. Upravo je Dom naroda, s mogućnošću nacionalnog veta, jedini način da Hrvati utječu na konačne odluke. U RS-u Hrvati i Bošnjaci su bez zaštite od preglasavanja jer većina odluka Narodne skupštine RS-a ne mora na ponovnu provjeru u Vijeće naroda RS-a.

Ideja bošnjačkih političkih elita o prepisivanju srpskog modela i rušenju "gornjeg doma" pokušaj je da u miru ostvare ono što nisu uspjele u ratu. Kada već ne mogu uništiti RS, žele zagospodariti cijelim drugim entitetom, Federacijom BiH. Kada to realiziraju, onda će vjerojatno u nekoj novoj fazi pokušati isti scenarij primijeniti na prostor cijele države.

Ova strategija već je viđena. Tako je, naime, Milošević pokušao Srbiju, zakamufliranu u Jugoslaviju, uvećati dijelovima teritorija BiH i Hrvatske. Naravno, računajući da su Crna Gora i Kosovo već poklopljeni. U tim megalomanskim idejama "temeljni narod" tijekom desetak godina ostao je bez gotovo svih tih teritorija.

U BiH se godinama pokušavalo, baš kroz izigravanje duha federalnog Doma naroda, uspostaviti bošnjački entitet. Povremeno su čak i uspijevali, tako što su matematičkim manipulacijama i izborom nelegitimnih izaslanika kroz Dom naroda uspostavljali vlast bez Hrvata. Bošnjačkim strankama cilj je na svakim izborima bio osvojiti više od trećine hrvatskih mjesta u Domu naroda, koliko je potrebno za imenovanje predsjednika, dopredsjednika i Vlade FBiH.

U izrazito kompliciranom političkom sustavu mnogi ne razumiju što je sporno. Zato dio radikalnih bošnjačkih medija podmeće kako hrvatski zahtjevi za uvažavanjem njihove izborne volje zapravo znače da u vlasti moraju biti samo podobni Hrvati. Odluka Ustavnog suda BiH, kojom je osporen način izbora Doma naroda, probudila je kod Hrvata nadu kako je realno novo rješenje koje neće dopuštati da 90 posto njihovih glasova bude ignorirano pri uspostavi vlasti. Odgovor četiriju vodećih bošnjačkih stranaka razbija te nade i iluzije, a s njima i šanse BiH da (p)ostane država.

Vecernji.ba