VIDEO  Novac iz BiH za iftare završavao kod prevaranata

Tijekom mjeseca ramazana ove godine otkrili smo desetke lažnih organizacija i pojedinaca iz Ugande koji su pozivali ljude iz Bosne i Hercegovine i dijaspore da uplaćuju novac za navodne iftare gladnoj djeci u Africi. Koristeći fotografije, lažne profile i imena drugih humanitarnih organizacija, zarađivali su novac od osoba koje su mislile da čine dobro.

Bili su prvi dani mjeseca ramazana ove godine kada je Ramiz Alić, umirovljenik iz Srebrenika, imao najbolju namjeru – nahraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.

Na društvenoj mreži Facebook upoznao je mladića iz Ugande koji mu se javio u privatnim porukama s molbom da mu pošalje novac kako bi kupio iftare za djecu. Rekao mu je da su to djeca bez roditelja i da toga dana neće imati ručak ako ne pošalje novac. Mladić je bio uporan i tvrdio da mu novac hitno treba.

"Ta djeca su siročad, bez oca i majke. Teško mi je o tome govoriti kad vidim fotografije te djece. Žao mi ih je. Ja taj novac halalim i halalio sam", rekao je Ramiz ekipi Detektora.

Dogovor je bio jednostavan – 50 obroka za pedesetero gladne djece. Mladić je zahtijevao da mu se novac uplati putem "Western Uniona", servisa za brzi prijenos novca.

Riječ je o Magololu Ramadhanu, 21-godišnjaku iz Ugande koji je ljude uvjeravao da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide regularnim putem.

"Koliko je? Kaže: jedan euro, jedno dijete. Rekoh: dobro, ja ću za 50. To je bilo u subotu. U nedjelju šalje poruku: 'Brate, čekam tvoj iftar.' Rekao sam mu da je nedjelja i da banke kod nas ne rade te da ću novac poslati u ponedjeljak. I tako sam u ponedjeljak otišao u Western Union i uplatio 100 maraka", prepričava Ramiz.

Novac je uplatio u devet sati ujutro, a Magololo ga je podigao nekoliko minuta kasnije. Dogovor je bio da Ramizu pošalje fotografije i videozapise djece na iftaru te ispisana imena njega i supruge na tablama koje će djeca držati, kao i posebnu tablu s prezimenom Alić za sina i njegovu suprugu.

Međutim, nakon uplate mladić je zatražio još novca te predložio da Ramiz preko prijatelja i poznanika prikupi dodatni iznos, što on nije učinio.

Magolola smo kasnije pronašli pod drugim imenom na Facebooku – Jumma Bin Shabhnu. Razgovor smo potom nastavili putem WhatsAppa. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao sve nestrpljiviji i sve više inzistirao na slanju novca.

Po nekoliko puta dnevno slao je slatkorječive poruke koristeći islamsku terminologiju na bosanskom jeziku.

Sredinom ramazana nazvali smo ga videopozivom i javio se. Rekao je da koristi aplikaciju za prevođenje te da radi za humanitarnu organizaciju Juma Islamic Charity Organisation. Ubrzo nam je poslao i lažnu potvrdu o registraciji.

Ponuda je bila jednostavna – jedno dijete, jedan euro.

"Novac možeš poslati putem Western Uniona, MoneyGrama ili Ria transfera. Imam svoju organizaciju, a surađujem i s još jednom", uvjeravao nas je Magololo.

Mirnela Salihović, direktorica Udruge "Mostovi spajanja" iz Sarajeva, posljednju godinu surađuje s organizacijama i pojedincima iz Afrike na prikupljanju donacija. Također surađuje s organizacijama iz Ugande i kaže da postoji jasna procedura kako novac treba stići na prave adrese.

Navodi da je dobivala poruke raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali zbog ranijeg iskustva nikada nije uplaćivala novac na takav način.

"Naziv organizacije, kada je registrirana, kada su dobili pečat i kada su osnovani – sve to mora biti jasno. Nakon uplate dobivam fakturu. Bez tih dokumenata ja ne radim niti sam ikada radila na takav način", objašnjava Salihović.

Većina navodnih humanitaraca novinarima Detektora, kao i osobama od kojih su tražili novac, tražila je uplate izravno na njihova imena, a zauzvrat su obećavali da će djeca na tablama imati ispisana imena donatora.

Na njihovim profilima nalaze se i pozivi na donacije za kopanje bunara. Detektor je ranije otkrio kako su pojedinci i udruge iz BiH, uz podršku selefijskih predavača, prikupili više milijuna maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraživanje je pokazalo da je novac prikupljan netransparentno, a građanima su dostavljane fotografije navodno izgrađenih bunara. Utvrđeno je da su neke od tih fotografija bile fotomontaže.

Pius Enywaru, istraživački novinar iz Ugande, kaže da se slični slučajevi pojavljuju osobito tijekom mjeseca ramazana na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne ciljaju samo muslimane nego sve ljude koji žele donirati novac.

"Oni koriste poznate organizacije kojima ljudi vjeruju. Koriste fotografije poznatih osoba iz različitih država, njihove profile na društvenim mrežama i stranice kako bi izgledali vjerodostojnije. Policija tome ne pridaje dovoljno pažnje. Bilo je inicijativa vlade i medija koji su upozoravali građane da ne nasjedaju na prevare", objašnjava Enywaru za Detektor.

Rašid Krupalija iz redakcije Raskrinkavanja, koja se bavi provjerom točnosti sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije najčešće pojavljuju na Facebooku i YouTubeu.

Iz kompanije Meta nisu odgovorili na upit Detektora o uklanjanju takvih sadržaja, iako je poznato da oni krše pravila zajednice i trebali bi biti uklonjeni.

"Ono što smo vidjeli jest da se takvi sadržaji rijetko uklanjaju. Kao opravdanje se navodi da ne krše pravila zajednice ili da nisu štetni. Takva objašnjenja prolaze jer je teško dokazati da je riječ o prevari, a još je teže stupiti u kontakt s Metom i objasniti da je riječ o očitoj prijevari", objašnjava Krupalija.

U jednoj poruci koju je dobio Detektor, Feki Ismail tvrdio je da radi za organizaciju Muslim Relief i da mu je brat direktor organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije ubrzo su ga razotkrili, a Muslim Relief uopće nije aktivan u Ugandi iako postoje lažni profili s tim imenom.

Mediji i watchdog organizacije ranije su upozoravali na lažno prikupljanje novca za siromašne u Africi. Iz humanitarne organizacije Islamic Relief već su nekoliko puta upozorili da se na društvenim mrežama pojavljuju pojedinci i organizacije koji u Ugandi zloupotrebljavaju njihov logo. Američko veleposlanstvo u Ugandi također je ranije upozoravalo na različite vrste internetskih prijevara.

Vahidin Đaltur, vještak za informacijske tehnologije, smatra da do prijevara dolazi jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje posvećuju vizualnom dojmu, a ne stvarnoj vjerodostojnosti sadržaja.

"S obzirom na sredstva koja se prikupljaju na ovaj način, internet je praktično omogućio da takve organizacije prikupljaju novac diljem svijeta. Te fotografije se objavljuju i na njemačkom, jer tamo postoji velika muslimanska populacija, zatim na turskom, iranskom i švedskom. Zapravo nije bitno na kojem jeziku", objašnjava Đaltur.

Detektor je otkrio da su osobe iz Ugande ponekad koristile dva imena i više profila. Nasser Manyuka novac je tražio s profila Ammad bih Nasser, ali detaljnim praćenjem fotografija, videozapisa i brojeva telefona zaključeno je da je riječ o istoj osobi.

U porukama koje i dalje šalje često koristi slatkorječiv ton i vjersku terminologiju kako bi izvukao novac. Slično su postupale i osobe s najmanje još dvadesetak profila, inzistirajući na uplatama i pozivajući na videopozive.

Saša Petrović, načelnik Odsjeka za borbu protiv računalnog kriminala Federalne uprave policije, kaže da su ovakve internetske prijevare uglavnom u nadležnosti kantonalnih MUP-ova. Međutim, tvrdi da često izostaje interes za rješavanje takvih slučajeva te se većina predmeta prebacuje FUP-u.

"To nas izuzetno opterećuje jer se ne možemo baviti stvarima kojima bismo trebali. Takva prevara se može riješiti u nekoliko koraka – zahtjev prema Meti, utvrđivanje tko je oglašavao, IP adresa, lokacija i službeni akt prema državi iz koje dolazi", kaže Petrović.

Stručnjaci upozoravaju da novac ponekad može završiti i kod terorističkih organizacija, što za osobe koje uplaćuju predstavlja kazneno djelo.

"Puno je lakše poslati pet maraka nego provjeriti je li to stvarno tako. Čovjek misli da je pomogao nekome i da će mu savjest biti mirna, a zapravo se može dogoditi da je financirao terorističku organizaciju, što je mnogo ozbiljniji problem", upozorava Đaltur.