Nitko ne želi graditi vjetoelektranu Trusina u Hercegovini, bivši koncesionar prijeti arbitražom

Vlada Republike Srpske poništila je postupak dodjele koncesije za izgradnju i korištenje vjetroelektrane Trusina u općini Nevesinje, jer do isteka roka nije dostavljena nijedna ponuda za taj posao, a zbog čega Bosni i Hercegovini prijeti arbitraža.

Izvršna vlast u Republici Srpskoj 2019. godine raskinula je ugovor o koncesiji s tvrtkom „Kermas energija“ iz Zagreba, zbog čega je ta tvrtka pripremila odštetni zahtjev u iznosu od 102 milijuna eura (oko 200 milijuna KM), prenose Nezavisne novine.

Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku o poništavanju postupka dodjele koncesije za VE Trusina na 12. sjednici održanoj 28. studenoga 2025. godine, pozivajući se na Zakon o koncesijama Republike Srpske i Zakon o Vladi Republike Srpske. Ta odluka objavljena je u „Službenom glasniku Republike Srpske“ 10. prosinca, a stupit će na snagu osmoga dana od dana objave.

Više detalja o samom pozivu tvrtkama da grade VE Trusina, kao i komentar o tome zašto se nitko nije prijavio na poziv, Nezavisne su pokušale dobiti od resornog ministra Petra Đokića, no ni on ni zaposlenici u njegovu kabinetu nisu odgovorili na naše pozive i poruke.

Avdalović: Voljeli bismo da se Trusina izgradi

Nikakve detalje o ovom pitanju nije imao ni Milenko Avdalović, načelnik Nevesinja.

„Znam samo da raniji investitor nije ispunio uvjete i obveze koje je trebao te da je zbog toga koncesija raskinuta. Što će dalje biti, ne znam. Nadamo se i voljeli bismo da se Trusina izgradi i završi“, rekao je Avdalović za „Nezavisne novine“.

I to je, praktično, najnovije što se tiče ovog projekta. Međutim, ne i najaktualnije.

Sve je počelo 2012. godine

Zbog toga se vraćamo u 2012. godinu, kada je sve započelo.

Dana 19. listopada 2012. godine Vlada Republike Srpske s tvrtkom „Eol prvi“, sa sjedištem u Nevesinju, u 97-postotnom vlasništvu strane tvrtke „Kermas“ iz Zagreba, sklopila je ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje vjetroelektrane na lokaciji Trusina u Nevesinju, vrijedan 140 milijuna KM.

Nakon sklapanja osnovnog ugovora, ugovorne strane zaključile su i tri aneksa ugovora, a Vlada Republike Srpske dodijelila je tvrtki „Eol prvi“ koncesiju na razdoblje od 30 godina.

Prema tim ugovorima, u izgradnji VE Trusina s 87 posto sredstava trebala je sudjelovati tvrtka „Kermas“, „Eol prvi“ s 10 posto, a općina Nevesinje s tri posto.

Projekt je podrazumijevao izgradnju 15 vjetroturbina ukupne instalirane snage 49,5 megavata, s projektiranom godišnjom proizvodnjom od oko 160 gigavat-sati električne energije, što je kapacitet dovoljan za opskrbu oko 40.000 kućanstava.

Početak izgradnje više puta odgađan

Od trenutka potpisivanja ugovora započela je dobro poznata priča u Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini.

Naime, početak građevinskih radova na planiranim objektima više je puta najavljivan.

Godine 2016. najavljeno je da bi izgradnja trebala započeti u ožujku, a da bi energetsko postrojenje trebalo biti pušteno u rad do kraja 2017. godine. To se nije dogodilo.

U lipnju 2018. godine direktor „Eola prvog“ Zlatko Mandžuka izjavio je da očekuje kako će „u narednih desetak dana dobiti dozvolu za izgradnju, čime bi konačno započeli prvi radovi, te da bi prvi kilovati električne energije trebali poteći krajem 2019. godine“.

Ni to se nije ostvarilo.

Ugovor raskinut 2019. godine

Potom je 7. ožujka 2019. godine Vlada Republike Srpske, kojom je tada predsjedavala Željka Cvijanović, jednostrano raskinula koncesijski ugovor s „Eol prvim“, odnosno „Kermasom“, tvrdeći da koncesionar nije dostavio bankovno jamstvo za uredno izvršenje ugovora.

Zbog toga je „Kermas“ odmah pokrenuo pravnu borbu i zatražio isplatu odštete. Pravnog zastupnika pronašli su u odvjetničkom uredu „Baroš i partneri“ iz Banje Luke, iz kojeg su se izravno obratili i Vijeću ministara BiH.

U pismu upozorenja, dostupnom na njihovoj internetskoj stranici i objavljenom 29. veljače 2024. godine, zatražili su povrat koncesije, koja im je, kako tvrde, nezakonito oduzeta, ili, u suprotnom, isplatu odštete u iznosu od 102.056.122 eura (oko 200 milijuna KM).

„U slučaju neuspjeha u postizanju mirnog rješenja međusobnih odnosa, nakon isteka roka od šest mjeseci od dana slanja upozorenja Vijeću ministara, ‘Kermas energija’ ispunjava uvjete za pokretanje arbitražnog postupka“, naveli su iz odvjetničkog ureda „Baroš“.

Arbitraža (ni)je pokrenuta

Od pisma odvjetničkog ureda „Baroš“ upućenog Vijeću ministara BiH prošlo je godinu i deset mjeseci, no, kako stvari stoje, upozorenje o pokretanju arbitraže pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu nije provedeno u djelo, barem kako oni tvrde.

„Nismo imali aktivnosti po tom pitanju. Klijenti ne žele istupati u medijima. Nemam ovlasti govoriti o tome“, kratko je za „Nezavisne novine“ rekao odvjetnik Predrag Baroš.

Nikakve detalje nismo uspjeli dobiti ni od Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kao ni od Komisije za koncesije Republike Srpske.

Resorni ministar Petar Đokić izjavio je 13. studenoga 2025. godine da su se stekli formalni uvjeti za ulazak u razgovore s „Kermasom“ kako bi se izbjegla arbitraža.

„Mislim da će sve proći dobro i da ne treba imati strah od arbitraže“, rekao je tada Đokić.

Sve je nedavno komentirao i Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, koji tvrdi da će „Kermas“ dobiti spor protiv BiH, odnosno Republike Srpske.

Naveo je kako je Vijeće ministara BiH na dnevnom redu imalo informaciju o arbitražnim sporovima protiv BiH, dodajući da se raspravljalo o mogućem pregovaračkom timu, ali je izrazio sumnju da bi članovi takvog tijela mogli postići povoljan rezultat za Bosnu i Hercegovinu.