Natječaji u BiH: Sve po zakonu, a sve namješteno!

Tvrtka Mos iz Sarajeva dala je 2008. najpovoljniju ponudu i pobjedila na natječaju za nabavu uredskog namještaja za opremanje zgrade zajedničkih institucija BiH u Sarajevu, vrijednom 2,5 milijuna maraka. No, to nije bilo dovoljno da se s tom kompanijom zaključi ugovor o izvršenju posla.

„Moj klijent je rekao da su od njega tražili da plati nekoliko stotina tisuća maraka. Kako on tu cifru nije želio platiti, onda je, naravno, izgubio natječaj", kaže pravni zastupnik tvrtke Mos, banjalučki odvjetnik Nebojša Milanović.

Potpis iz taktičkih razloga, a onda pobuna

Umjesto tvrtke Mos posao je dodijeljen dvjema tvrtkama, čija je ponuda bila za 200 tisuća maraka veća. Oni su, što je potvrdio i Sud BiH, kaže Milanović pobjedili na ponovljenom natječaju koji je rađen prema njihovoj specifikaciji, ali, usprkos tomu Mos nije dobio obeštećenje u iznosu od 10 posto vrijednosti posla koje mu po zakonu pripada.

Mos je samo jedna od 756 žrtava namještenih natječaja u BiH u prošloj godini, koje nisu obeštećene, kaže predsjednik „Tendera" Rajko Kecman, udruženja koje je ovih dana zatražilo od kandidata na izborima da potpišu izjavu kako će se, ukoliko dođu na vlast, boriti protiv korupcije u sektoru javnih nabava.

„Mi se nadamo da će potpisati čisto iz taktičkih razloga, jer smo im do 3. rujna ove godine dali rok, a nakon toga ćemo informirati birače, o njihovom odnosu prema tom problemu", kaže Kuzmanac. Dodaje kako je samo u prošloj godini korupciji u sektoru javnih nabava „pojela" 400 milijuna KM javnog novca. S tim iznosom moglo bi se izgraditi 40 kilometara autoputa, sanirati sve srednje škole i osigurati besplatno osnovno, srednje i visoko obrazovanje, izračunali su u banjalučkom Udruženju „Tender".

Nemoguće da se kontrolira svaki natječaj

Glasnogovornica Transparency Internacionala BiH Ivana Korajlić, objašnjava, kako se natječaji namještaju i nakon zakonski provedenih procedura.

„Ono što se događa je obično da se u stvari određeni uvjeti ugovora mijenjaju, da se mijenjaju uvjeti nabave i tako dalje, što opet s druge strane ukazuje na određene nepravilnosti na favoriziranje određenih ponuđača", kaže Korajlić.

Naši sugovornici podsjećaju kako su političari u BiH prošle godine pokušali izmijeniti zakon o javnoj nabavi, ali ne da bi spriječili, već da bi legalizirali korupciju i tako povećali dobit za sebe. Kecman kaže kako nadležne institucije blagonaklono gledaju, čak i potiču korupciju u sektoru javne nabave. Prema podacima Agencije za javne nabave u BiH, međutim, 80 posto tendera provedeno je po zakonu, a direktorica Agencije Dženita Fočo odbacuje Kuzmančeve optužbe.

„Gospodin Kecman traži od nas nemoguće da mi kontroliramo svaki natječaj. U Agenciji ima 20 zaposlenih, a u BiH postoji 2000 ugovornih organa. Ti ugovorni organi su, prvenstveno, po zakonu odgovorni za nenamjensko trošenje javnih sredstava", prosljeđuje Fočo optužbe na adrese ugovaratelja.

Svi poslovni ljudi u BiH s kojima smo razgovarali tvrde: "Svi naječaji u zemlji su namješteni - sve je po zakonu, a sve je namješteno."

(Deutsche Welle)