FOTO Naplata koncesija u BiH pala za 17 posto, koncesionari izbjegavaju plaćanje ionako malih obveza
U Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine zabilježen je pad naplate koncesijskih naknada od oko 17 posto, pokazuju preliminarni podaci Transparency Internationala u BiH (TI BiH), predstavljeni na konferenciji o transparentnosti upravljanja koncesijama održanoj u Sarajevu.
Riječ je o podacima koje su dostavile institucije, no iz TI BiH upozoravaju kako konačna slika još nije poznata jer dio tijela vlasti i dalje odbija objaviti tražene informacije. Istodobno, brojni koncesionari koji eksploatiraju prirodne resurse izbjegavaju plaćanje već ionako niskih naknada.
Udio koncesijskih naknada u ukupnim prihodima javnih proračuna dodatno je smanjen, s 1,2 na 1,02 posto, što se povezuje sa slabom naplatom i kroničnim nedostatkom transparentnosti.
Dug veći od 9 milijuna KM, podaci nepotpuni
Ukupan dug koncesionara premašuje devet milijuna konvertibilnih maraka, no stručnjaci upozoravaju da bi stvarni iznos mogao biti i veći. Čak sedam institucija odbilo je dostaviti podatke o uplatama, dok su druge dostavile tek djelomične informacije, čime se otežava uvid u stvarne gubitke.
Revizorski izvještaji, kako je istaknuto, redovito ukazuju na nepravilnosti koje proizlaze iz neusklađenih zakona i nedostatka kvalitetnih evidencija.
Iz TI BiH upozoravaju da takav sustav ima ozbiljne posljedice.
„Nedostatak transparentnosti u postupcima dodjele koncesija dovodi do ekoloških, ekonomskih i drugih negativnih posljedica po cijelo društvo“, poručila je izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić.
Dodala je kako slab nadzor institucija omogućava izbjegavanje obveza i nepravilnosti u provedbi ugovora.
„Neodgovorno dodijeljene ili loše nadzirane koncesije ne ugrožavaju samo okoliš, nego i živote ljudi te narušavaju povjerenje građana u institucije“, upozorila je.

Naknade među najnižima u regiji
Sudionici konferencije složili su se kako društvo ima malo koristi od postojećeg modela upravljanja koncesijama.
Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić istaknuo je da su koncesijske naknade u BiH među najnižima u regiji te predložio njihovo povećanje, uz uvođenje varijabilnog dijela koji bi pratio tržišne cijene. Također je naglasio potrebu pravednije raspodjele prihoda prema lokalnim zajednicama.
Na sustavne probleme ukazao je i Mirsad Hasanić iz Komisije za koncesije FBiH, navodeći da su samoinicijativne ponude postale pravilo, dok se klasični tenderi gotovo i ne provode, što pojedine aktere stavlja u povlašten položaj.
Dodatni problem predstavlja i tzv. fragmentacija projekata, na što je upozorio Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu. Kako je naveo, projekti, osobito u sektoru solarne energije, često se dijele na manje cjeline kako bi se izbjegla obveza dodjele koncesije.

Preporuke: više transparentnosti i usklađivanje s EU
Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli dr. Hajro Kofrc istaknuo je da koncesije mogu biti snažan alat gospodarskog razvoja, ali samo uz strogo poštivanje pravila.
Na konferenciji su predstavljene i preporuke za unapređenje sustava, uključujući usklađivanje zakonodavstva s EU direktivama, uvođenje javnih planova koncesija uz obavezne konzultacije, te primjenu Aarhuške konvencije, koja jamči pravo na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti i pravnu zaštitu.
Posebno je naglašena potreba uspostave javnih registara koncesijskih ugovora s detaljnim financijskim podacima, kako bi se omogućio učinkovit nadzor nad radom koncesionara.