FOTO  Može li Hutovo blato postati regionalno središte birdwatchinga?

Krajem 19. stoljeća austrougarski zapisi opisivali su Hutovo blato kao „zagonetnu močvaru u kojoj nebrojene stotine tisuća divljih pataka najrazličitijih vrsta oživljavaju ovo mjesto“. Više od stoljeća kasnije, ta ista močvara i dalje se smatra jednim od najznačajnijih zimovališta ptica u ovom dijelu Europe, no njezin turistički potencijal, osobito u segmentu birdwatchinga, još uvijek je tek djelomično iskorišten.

Hutovo blato proglašeno je parkom prirode 1995. godine, 1998. uvršteno je na popis važnih staništa ptica, a 2001. i na popis močvara od međunarodnog značaja. Smješteno na važnoj migratornoj ruti ptica iz Sjeverne i Srednje Europe prema Aziji i Africi, ono predstavlja ključnu postaju na dugim seobama. Tijekom migracija ptice ovdje pronalaze obilje hrane i prijeko potreban mir prije nastavka leta.

Na području Parka do danas je zabilježeno više od 260 vrsta ptica. Zimi dominiraju velika jata močvarica, u proljeće i jesen stižu brojne selice, dok su čaplje, kormorani i ptice grabljivice redoviti prizor iznad tršćaka. Ljeto, s nižim vodostajem, donosi drugačiju sliku močvare i prisutnost drugih vrsta, čime Hutovo blato zadržava ornitološku vrijednost tijekom cijele godine.

Birdwatching tek traži svoje mjesto

„Park prirode Hutovo blato posljednjih godina bilježi stabilan rast posjetitelja, u skladu s općim trendom rasta turizma u Bosni i Hercegovini. Godišnje ga posjeti nekoliko desetaka tisuća gostiju, uz oscilacije ovisno o hidrološkim uvjetima i sezoni. Značajan udio čine strani gosti, ponajviše iz zemalja Europske unije, koji su najčešće zainteresirani upravo za specijalizirane oblike posjeta poput promatranja ptica“, govori za Hercegovina.info direktorica Irena Rozić.

Unatoč rastu ukupnog broja gostiju, promatranje ptica još uvijek nije među vodećim razlozima dolaska u Park.

„Riječ je ponajprije o općem turističkom rastu, dok segment birdwatchinga ima potencijal za snažniji razvoj, ali još uvijek ne čini dominantan dio ukupnih posjeta“, ističe Rozić.

Bez masovnog turizma

Kao zaštićeno područje, Hutovo blato ima jasno definirane zone posjećivanja i ograničene kapacitete kako bi se očuvala osjetljiva ravnoteža ekosustava. Zbog toga razvoj turizma ne može ići putem masovnosti, nego mora ostati pažljivo planiran i usklađen s primarnom misijom zaštite prirode.

Najveći interes za promatranje ptica vlada tijekom proljetnih i jesenskih migracija, kada se Hutovo blato nalazi na važnoj jadranskoj migracijskoj ruti. No zima ima poseban značaj. Tada, uz povišen vodostaj, močvara postaje utočište velikim jatima močvarica, a tijekom zimskog međunarodnog prebrojavanja redovito se bilježi više od 20.000 ptica na području Parka, što potvrđuje njegovu važnost. Ljeto, s nižim vodostajem, donosi drugačiju sliku močvare i prisutnost drugih vrsta, čime Hutovo blato zadržava vrijednost tijekom cijele godine.

„Park organizira stručno vođene ture, a interes za specijalizirane birdwatching programe postupno raste. Promatrači ptica najčešće dolaze individualno ili u manjim specijaliziranim grupama do deset osoba. Posjeti se organiziraju uz prethodnu najavu i u pratnji vodiča, a prosječan birdwatching obilazak traje oko pet sati“, pojašnjava direktorica.

Unatoč prirodnim preduvjetima i statusu zaštićenog područja, birdwatching u Hutovu blatu još uvijek ne donosi značajne prihode ni Parku ni široj lokalnoj zajednici.

Velik potencijal za birdwatching

Iako Hutovo blato, kao močvara od međunarodnog značaja s raznolikim staništima, ima iznimne preduvjete za razvoj birdwatchinga, taj segment, smatra Rozić, još uvijek ne donosi značajne prihode ni Parku ni široj zajednici.

„Ovakav oblik turizma zahtijeva dugoročan i sustavan pristup te jasno definiranu strategiju razvoja. Uspješan turizam ne temelji se samo na lijepoj prirodi, već na jasnom brendiranju destinacije, odgovornosti prema prostoru i posjetiteljima, ulaganju u sadržaje, stručne ljude i kvalitetnu interpretaciju prirodne baštine“, ističe direktorica.

To u praksi znači ulaganje u edukaciju vodiča i ornitologa, specijaliziranu opremu, promatračnice, interpretacijske centre i infrastrukturu prilagođenu mirnom i nenametljivom promatranju ptica. Uz to, jednako je važan razvoj šire regionalne ponude koja produžuje boravak i podiže ukupnu vrijednost doživljaja.

„U regiji se postupno razvijaju brojni sadržaji koji bi trebali djelovati sinkronizirano – eno-gastronomske rute, cikloturizam, kulturno-povijesni lokaliteti i ruralni turizam“, navodi Rozić.

Razvoj traži regionalnu suradnju

Upravo u toj povezanosti leži potencijal šireg razvoja.

„Međunarodni posjetitelji ovu destinaciju ne doživljavaju kao niz pojedinačnih lokaliteta, već kao jedinstvenu regiju. Upravo zato nužno je snažnije regionalno povezivanje i zajedničko strateško planiranje, osobito u razvoju specifičnih oblika turizma poput birdwatchinga“, ističe Rozić.

U javnosti se zaštićena područja nerijetko percipiraju kao prepreka razvoju, osobito u sredinama gdje se turizam i gospodarstvo žele brže širiti. No iskustva iz regije pokazuju da upravo takvi prostori mogu postati vrijedan razvojni resurs, pod uvjetom da postoji jasan sustav upravljanja i kvalitetna komunikacija s lokalnom zajednicom.

„Percepcija zaštite kao prepreke najčešće proizlazi iz nedostatka sustava i komunikacije, dok praksa potvrđuje da zaštićena područja mogu postati vrijedan razvojni resurs lokalne zajednice“, ističe Rozić.

Održivi model kao cilj

Cilj, naglašava direktorica, nije povećanje broja posjetitelja pod svaku cijenu, već razvoj održivog modela koji donosi korist lokalnom stanovništvu, a istodobno čuva prirodne vrijednosti zbog kojih Hutovo blato ima poseban značaj. U takvom pristupu, ističe Rozić, birdwatching nije zamišljen kao masovni turizam, nego kao pažljivo vođen oblik turizma namijenjen užem krugu posjetitelja, koji donosi veću vrijednost Parku i lokalnoj zajednici, bez narušavanja ravnoteže močvare.

TAJNI SVIJET BIRDWATCHINGA U LIVNU S Marijom i Antom strpljenje je nagrađeno nezaboravnim trenucima

Maskirate se, pritajite i promatrate… satima. To je zadovoljstvo koje zahtijeva strpljenje i faktor sreće. Nekad se ne dogodi ništa, a ponekad se pojavi prava atrakcija. "Imali smo…

Takav model, zaključuje, mora ostati usklađen s primarnom misijom Parka – očuvanjem prirodnih vrijednosti.

"Hutovo blato tijekom cijele godine pokazuje različita lica – od zimskih vodostaja kada prima milijune kubika vode iz krškog reljefa i rijeke Neretve, čime štiti nizvodna područja, preko proljetnih migracija i gniježđenja, do ljetnih niskih voda i jesenskih seoba. Upravo ta dinamičnost i biološka raznolikost predstavljaju temelj za razvoj odgovornog i kvalitetnog turizma koji mora ostati usklađen s primarnom misijom očuvanja ovog vrijednog ekosustava", kazala je direktorica JP "Park prirode Hutovo Blato".

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.