FOTO  Mostar obilježio Dan borbe protiv trgovine ljudima: Djeca su najugroženija, raste broj žrtava prisilnog prosjačenja

Na platou ispred Mepas Malla u Mostaru danas je obilježen Europski dan borbe protiv trgovine ljudima (18. listopada), u organizaciji Koordinacijskog tima Vlade HNŽ-a, MUP-a HNŽ-a i Udruženja „Novi put“ Mostar.

Građanima su dijeljeni edukativni materijali i predstavljeni kontakt-kanali pomoći.

“Jednosektorski pristup ne funkcionira”

Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić naglasio je da su žrtve najčešće mlađe životne dobi, ponajviše žene i djeca:

“Usmjereni smo na senzibilitet prema žrtvama, zaštitu, prevenciju i edukaciju javnosti, te na jačanje međunarodne i domaće suradnje s drugim policijskim agencijama i tijelima. Vrijeme je pokazalo da jednosektorski pristup ne funkcionira—zato u Županiji djeluje Koordinacijski tim od profesionalaca iz više resora koji provodi akcijski plan.”

Novinari su istaknuli i brojke koje je objavilo Ministarstvo sigurnosti BiH za prvih devet mjeseci ove godine: Evidentirano je 50 žrtava, od čega 41 dijete; najčešći oblik eksploatacije je prisilno prosjačenje. Nažalost, takve pojave imamo i u Mostaru.

Govoreći o praksi na terenu, ministar je ukazao na probleme provedbe sankcija nad osobama koje tjeraju djecu na prosjačenje:

“Kad se utvrdi prekršaj, izdaju se nalozi, ali često nemate nad kime provesti ovrhu—osobe nemaju imovinu ni prijavljenu adresu. Sustavu i dalje treba potpuniji, funkcionalniji odgovor. Primjerice, odgojni centar za privremeni smještaj djece-žrtava još nije profunkcionirao kako treba.”

“Raste broj identificiranih žrtava — i sve više je stranih državljana”

Predstavnica udruženja „Novi put“ Mostar, Abida Pehlić, upozorila je da je trgovina ljudima globalni fenomen s ogromnom zaradom:

“Ove godine bilježimo porast identificiranih žrtava u odnosu na prethodne dvije, i to već nakon prvih devet mjeseci. Zabrinjava i sve veći broj stranih državljana među žrtvama, od radne do seksualne eksploatacije.”

„U našem savjetovalištu već dulje vrijeme pružamo stručnu podršku djeci koja su preživjela različite oblike iskorištavanja, uključujući i seksualno zlostavljanje.
Pomoć pružamo i djevojčicama koje su bile žrtve prisilnih brakova, ali i dječacima i djevojčicama koji su bili izloženi prisilnom prosjačenju ili drugim oblicima prisilnog rada."

U HNŽ i ŽZH ipak, zadnjih godina nije bilo identificiranih žrtava.

Pehlić je ipak naglasila problem “skrivenih brojki”: “Kroz našu besplatnu liniju javljaju nam se djevojke koje govore da su žrtve seksualnog iskorištavanja, ali ne prijavljuju zbog prijetnji i ucjena — često eksplicitnim materijalom. Zato radimo kampanje i podršku kako bismo ih osnažili da potraže pomoć i prijave počinitelje.”

Škole i “referalni mehanizam”: Svaka karika mora raditi

Azemina Gubeljić, stručna savjetnica za mlade u Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ i članica Koordinacijskog tima, istaknula je ulogu obrazovnog sustava i nužnost tzv. referalnog mehanizma:

“Prevencija je ključ. Referalni mehanizam znači da svaka institucija—pravosuđe, zdravstvo, socijalna skrb, škole—mora odraditi svoj dio. Ako jedna karika zakaže, slučaj pada na sudu. Tamo gdje mehanizam dobro funkcionira, poput Tuzle, postoje presude.”

Gubeljić je podsjetila kako je trgovina ljudima svojevrsni oblik modernog ropstva:

“Kod djece žrtava prisilnog prosjačenja krše se osnovna prava—na odgoj i obrazovanje, na djetinjstvo. Ne mora uvijek biti vidljivog nasilja; vrbovanje je često subtilno, a cilj trgovaca je profit.”

Informacije i pomoć

Sumnju na trgovinu ljudima prijavite najbližoj policijskoj postaji ili se obratite besplatnoj liniji pomoći udruženja Novi put (kontakt dostupan na njihovim kanalima).

Koordinacijski tim HNŽ-a i MUP HNŽ-a nastavljaju s edukativnim aktivnostima prema školama, roditeljima i lokalnim zajednicama.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.