Milijuni idu na osiguranje službenika: Tko su štićene osobe u BiH koje čuva državna direkcija

Milijuni idu na osiguranje službenika: Tko su štićene osobe u BiH koje čuva državna direkcija

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH u 2018. godini vršila je poslove neposrednog osiguranja 23 štićene osobe.

Prema informacijama iz ove Direkcije, riječ je o članovima Predsjedništva BiH Željku Komšiću i Šefiku Džaferovića, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću i njegovim zamjenicima i ministrima Vjekoslavu Bevandi i Mirku Šaroviću, zatim ministru vanjskih poslova BiH Igoru Crnatku, ministru sigurnosti Draganu Mektiću, te drugim državnim ministrima Semihi Borovac, Marini Pendeš, Ismiru Juski (tada ministar prometa).

Svim navedenim osobama, osim Juski i dalje se pruža zaštita odnosno usluga neposrednog osiguranja.

Suci i tužitelji

Također, štićeni su i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić, bivši predsjedavajući Doma naroda PSBiH Safet Softić i Predstavničkog doma PSBiH Mladen Bosić. Softića i Bosića su na ovim funkcijama zamjenici Bakir Izetbegović i Borjana Krišto, a nju u međuvremenu i Zvizdić.

Direkcija je pružala i zaštitu tužiteljima Tužiteljstva BiH Olegu Čavki, Diani Kajmaković i Dubravku Čampari, kao i za dva člana porodice Diane Kajmaković. Ove godine im se, kako je navedeno, više ne pruža ova vrsta zaštite.

Također, u prošloj godini su štićene osobe bile i tadašnji članovi predsjedništva BiH Dragan Čović, te Bakir Izetbegović, kao i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.

Iako precizna informacija o tome koliko košta zaštita štićenih osoba nije istaknuta za pretpostaviti je da se radi o višemilijunskim iznosima na nivou godine, budući da se govori da se u ovom segmentu može ostvariti milijunska ušteda.

Pitanje zaštite određenih osoba otvoreno je u Parlamentu BiH nakon što je zastupnik u Zastupničkom domu PSBiH Damir Arnaut postavio pitanje da li je Ministarstvo sigurnosti poduzelo korake s ciljem usvajanja izmjena i dopuna Uputstva o obimu i načinu provođenja mjera zaštite osobnosti koje se štite kako bi došlo do smanjenja troškova zaštite.

Upitao je i da li su se poduzeli koraci s ciljem racionalnijeg pristupa ovom pitanju, uspostavom prakse koja je na snazi u zemljama EU prema kojoj se zaštita određuje na osnovu stvarne procjene ugroženosti, a ne samo funkcije te osobe.

Iz Direkcije navode da i pored niza njihovih urgencija prijedlozi o smanjenju troškova nisu usvojeni.

Naime, od 1. siječnja 2011. ovi poslovi su sa SIPA-e prebačeni u nadležnost Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Direkcija je od 2012. do 2017. upućivala prijedloge odluke o određivanju osoba, objekata i vrijednosnih pošiljki prema Ministarstvu sigurnosti radi pribavljanja mišljenja.

Prebacivanje "loptice"

Direkcija je navodila da je prijedlogom bilo predviđeno smanjivanje broja osoba koje se štite kao i preciziranje kategorije u kojoj se štićena osoba nalazi kao i smanjivanje troškova. Direkcija je time, kažu, reducirala broj štićenih osoba. Iz Direkcije navode da su izvršili kategorizaciju štićenih osoba po razinama ugroženosti te je time i reducirala broj tih osoba.

Ipak, sve ove inicijative su se "izgubili" u parlamentarnim i drugim procedurama, budući da je prije 10 godina i SIPA izvijestila članove Komisije za obranu i sigurnost PSBIH da je Vijeću ministara BiH putem Ministarstva sigurnosti predložila izmjenu i dopunu Uputstva gdje je predloženo značajno reduciranje u dijelu standardnih mjera koje se poduzimaju kada nema naznaka ozbiljne ugroženosti osobnosti.

No, do ovoga u konačnosti nije došlo. Aktualni ministar sigurnosti Dragan Mektić izjavio je da je Ministarstvo tijekom veljače 2019. pribavilo sva potrebna mišljenja nadležnih institucija što je dostavljeno direkciji, ali da dalje korespondencije nije bilo.