Marić o porastu kršenja zaštitnih mjera u slučajevima obiteljskog nasilja: Svaki slučaj se mora tretirati pojedinačno

U Bosni i Hercegovini nasilje u obitelji i dalje poprima zabrinjavajuće razmjere. Prema podacima relevantnih ministarstava unutarnjih poslova, u posljednjih godinu i pol zabilježene su stotine prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, pri čemu je velika većina kvalificirana kao kaznena djela.

Ovi podaci predstavljeni su danas u Mostaru, gdje je Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, u suradnji s Populacijskim fondom Ujedinjenih naroda (UNFPA), predstavila Specijalni izvještaj o nasilju u obitelji u Bosni i Hercegovini. Izvještaj obuhvaća stanje u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu te donosi preporuke za unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira kako bi se bolje zaštitile žrtve i spriječilo nasilje.

Ozbiljni propusti u postupanju prema žrtvama

Predstavljajući izvještaj, ombudsmanica Nives Jukić istaknula je da se u praksi i dalje uočavaju ozbiljni propusti u postupanju prema žrtvama te neujednačen pristup institucija na svim razinama vlasti.

„Nasilje u obitelji nije privatna stvar, nego teška povreda ljudskih prava. Sustav koji treba štititi žrtve mora biti učinkovit, brz i usklađen. Bez toga svaka prijava i svaka izrečena mjera ostaje samo slovo na papiru”, poručila je.

Izvještaj posebno upozorava na nedovoljnu primjenu zakonskih rješenja, probleme u međuinstitucionalnoj suradnji, nepostojanje jedinstvene baze podataka te činjenicu da žrtve često nailaze na prepreke u pristupu sigurnom smještaju, psihološkoj i pravnoj pomoći.

Preporuke upućene nadležnim institucijama uključuju uspostavu jedinstvenog registara slučajeva nasilja, standardizaciju postupanja policije, tužiteljstava i centara za socijalni rad, te osiguravanje financijske stabilnosti skloništa i savjetovališta.

Predstavnici UNFPA-a naglasili su da je prikupljanje kvalitetnih i usporedivih podataka temelj za učinkovit odgovor države.

„Ako ne znamo stvarne razmjere problema, ne možemo ga ni rješavati. Svaka žrtva mora biti vidljiva sustavu, a institucije moraju djelovati u njezinu korist, hitno i koordinirano”, naglasili su.

Povećan broj kršitelja mjera u HNŽ

Komentirajući stanje vezano uz nasilje u obitelji u Hercegovačko–neretvanskoj županiji, u kojoj je tijekom ove godine zabilježen pad broja prijava, ali i više nego dvostruko povećanje broja kršenja zaštitnih mjera, ministar Marijo Marić naglasio je da se trendovi ne smiju tumačiti površno.

„Upuštanje u interpretacije bez dubinske analize bilo bi samo nagađanje. Statistika su hladne brojke i jedino s njima možemo odgovorno raspolagati. Svaki predmet ima svoje posebnosti, uključujući situacije kada su u njih upletena djeca, žene, partneri ili izvanbračne zajednice. Sve to ima značajan utjecaj na dinamiku predmeta”, poručio je Marić.

Prema službenim podacima MUP-a HNŽ dostavljenima redakciji Hercegovina.info, u 2025. godini evidentirano je 149 prijava nasilja u obitelji, a ovim kaznenim djelima oštećeno je 155 osoba, među kojima 133 žene, šest muškaraca i 16 djece. Za nasilje je osumnjičeno 149 počinitelja – 148 muškaraca i jedna žena.

Izrečeno je ukupno 136 zaštitnih mjera, od čega 54 hitne, no u 29 slučajeva došlo je do njihova kršenja. Nadležnim tužiteljstvima upućeno je 111 izvještaja o kaznenim djelima.

Usporedba s prethodnom godinom otkriva složeniju sliku. Tijekom 2024. evidentirane su 173 prijave nasilja, s 173 oštećene osobe. Tada je izrečeno 119 zaštitnih mjera, a zabilježeno 13 slučajeva kršenja.

Žrtvama potrebna snažnija institucionalna zaštita

Ombudsmenica za ljudska prava BiH Nives Jukić istaknula je kako je krajnje vrijeme da država uspostavi snažnije odgovore na ovaj rastući društveni problem.

"Nažalost, zbog vrlo visoke stope učestalosti ponavljanja nasilja u obitelji smatramo da je nužno preispitati i dodatno postrožiti kaznenu politiku. Žrtvama je potrebna snažnija institucionalna zaštita, više materijalnih sredstava i ljudskih resursa te specijalizirana edukacija profesionalaca koji rade s njima", kazala je.

Naglasila je kako žrtve često ostaju bez adekvatne pravne i psihološke podrške te da je neophodna snažnija i jasnija koordinacija policije, tužiteljstava i centara za socijalni rad.

"Potrebno je značajno ojačati pravnu i psihološku pomoć žrtvama i osigurati da postupci traju sve do donošenja konačne odluke, čak i kada žrtva povuče prijavu. Obustava postupka u takvim situacijama ne smije biti opcija."

Predstavljeni specijalni izvještaj ukazuje da borba protiv nasilja u obitelji ne može biti ograničena samo na pravosudne i policijske institucije, već zahtijeva široku društvenu mobilizaciju i aktivnu ulogu javnosti. Stručnjaci upozoravaju da je jedan od ključnih problema i dalje nedovoljno prijavljivanje nasilja, zbog straha, srama ili nepovjerenja u institucije, te da je za stvarne promjene nužno jačanje svijesti i edukacije zajednice.

Ombudsmenica Jukić naglasila je da mediji u toj borbi imaju presudnu odgovornost.

"Ključno za naše društvo je podizanje svijesti javnosti o prepoznavanju i prijavljivanju nasilja. Mediji imaju ogromnu ulogu kroz edukativne sadržaje u kojima sudjeluju stručne osobe i koji pružaju jasne i korisne informacije bez senzacionalizma, uz strogo poštivanje privatnosti žrtava", kazala je.

Poručila je da nasilje u obitelji nije privatna stvar niti problem pojedine obitelji, nego ozbiljno kršenje ljudskih prava i odgovornost svih institucija.

"Nasilje u obitelji nije problem obitelji, niti samo teško kršenje ljudskih prava. To je odgovornost cijelog društva ako na njega ne reagira. Potrebna je cjelovita i hitna reakcija svih nadležnih tijela vlasti", zaključila je Jukić.

Gdje je istina, u brojkama ili u tišini? Manje prijava obiteljskog nasilja, a više prekršenih zabrana prilaska

Broj prijava nasilja u obitelji u Hercegovačko neretvanskoj županiji ove godine je manji nego lani, ali istodobno je gotovo udvostručen broj slučajeva u kojima su prekršene već izrečene za…

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.