Ljubić u Parlamentu BiH predložio teritorijalni presutroj BiH, uz uspostavu više od dvije federalne jedinice

...u Sarajevu sjednicu na kojoj su predstavnici šest parlamentarnih stranaka predstavili prijedloge za izmjene Ustava BiH, čiji cilj bi bio eliminiranje diskriminatornih odredbi koje sprečavaju pripadnike nacionalnih manjina da se na izborima kandidiraju za članove Predsjedništva BiH i da budu izabrani u Dom naroda Parlamenta BiH.

Prijedloge su predstavili zastupnici Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990, Stranke za BiH i Hrvatske stranke prava (HSP) BiH

Što predlaže SDP?

Prijedlog SDP-a predstavio je Saša Magazinović koji je kazao da moguća rješenja ove stranke polaze od takozvanog travanjskog paketa ustavnih promjena u BiH, koji podrazumijeva posredan izbor članova Predsjedništva BiH iz Parlamenta BiH, uz adekvatno učešće oba doma.

Predsjedništvo BiH činio bi predsjednik i potpredsjednici na četvorogodišnji mandat, s tim da se ne bi rotirali na čelnoj poziciji.

Magazinović nije danas precizirao broj potpredsjednika u Predsjedništvu BiH, ostavljajući mogućnost da se o tome razgovara tijekom procesa prilagođavanja Ustava BiH presudi Europskog suda u Strazbourgu u spomenutom predmetu.

U svakom slučaju, tako izabranom Predsjedništvu BiH bile bi reducirane nadležnosti u odnosu na sadašnje, te bi one bile prenesene na Vijeće ministara BiH.

Što se tiče ustavnih promjena koje bi se odnosile na Dom naroda Parlamenta BiH, u SDP-u smatraju da bi presuda "Sejdić i Finci" bila zadovoljena formiranjem kluba izaslanika iz reda "ostalih", čija bi zadaća bila zaštita kolektivnih prava.

Naglašavajući da je i SDA na tragu "travanjskog paketa", odnosno rješenja s početka "butmirskog procesa", predsjedavajući Privremenog zajedničkog povjerenstva Šefik Džaferović upozorio je da promjena načina izbora članova Predsjedništva BiH ne bi mogla proći bez promjene cijelog koncepta, odnosno sustava vlasti u BiH.

"Ukoliko se odlučimo za izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH, onda Predsjedništvo ne može imati ovaj kapacitet i ove nadležnosti, budući da bi to bio protokolarni šef države. Time dolazimo do promjene cijelog koncepta vlasti u BiH s predsjedničkog ili polupredsjedničkog na parlamentarni, a to zahtijeva premještanje ingerencija Predsjedništva BiH, koje su izvršne naravi, u instituciju (Vijeće ministara ili vladu BiH), koja će biti šef izvršne vlasti i njeno kapacitiranje", istaknuo je Džaferović.

Funkcija Doma naroda Parlament BiH

Prema predloženim rješenjma ove stranke, funkcija Doma naroda Parlamenta BiH bila bi isključivo zaštita vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda, s tim da bi predstavnici nacionalnih manjina bili zastupljeni, bez obzira na izborni rezultat, s obveznim, odnosno osiguranim mjestima u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

"Ukoliko bi se zahtjevalo da Dom naroda Parlamenta BiH bude u današnjem kapacitetu, onda bi trebalo formirati i klub 'ostalih', uz omjer dva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske (RS)", dodao je Džaferović.

Slične prijedloge onima koji dolaze iz SDA predstavio je danas i član Privremenog zajedničkog povjerenstva iz HSP-a BiH Zvonko Jurišić, naglašavajući da bi se predsjednik i dva potpredsjednika Predsjedništva BiH, izabrani posredno iz Parlamenta BiH, rotirali na čelnoj poziciji, dok bi broj izaslanika Doma naroda bio povećan za određeni broj iz reda "ostalih", uz prethodno precizno definiranje "tko su to ostali".

Ljubić: Diskriminarani i konstitutivni narodi, posebno Hrvati

Predsjednik HDZ 1990 i član nadležne parlamentarne komisije Božo Ljubić ponovio je stav da je BiH potreban novi ustav, koji bi trebao uključivati i novu teritorijalnu i administrativnu organizaciju BiH.

To bi, kako je kazao Ljubić, podrazumijevalo formiranje više od dvije federalne jedinice, budući da se sadašnjim ustavnim rješenjima krše ljudska prava, prvenstveno, pripadnika nacionalnih manjina, ali i konstitutivnih naroda, posebno Hrvata u BiH.

Ipak, Ljubić se na današnjoj sjednici Privremenog zajedničkog povjerenstva fokusirao na osnovnu njenu zadaću, a to je implementacija presude Europskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u predmetu "Sejdić i Finci".

Prema predloženim rješenjima ove stranke, u čijem kreiranju je, kako je kazao Ljubić, sudjelovao i HDZ BiH, bile bi potrebne i izmjene entitetskih ustava kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH, kojeg bi činilo ukupno 48 članova - po 15 izaslanika konstitutivnih naroda i tri predstavnika nacionalnih manjina.

Dvije trećine izaslanika bili bi birani iz Federacije BiH i jedna trećina iz RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Prijedlog HDZ-a 1990 predviđa da bi nakon održanih općih izbora u županijskim skupštinama bili formirani "ad hoc" klubovi predstavnika tri konstitutivna naroda i klub ostalih, koji bi birali svoje predstavnike u Dom naroda Federalnog parlamenta iz kojeg bi kasnije bili birani članovi Doma naroda Parlamenta BiH.

Prema sličnom principu, i u Vijeću naroda RS predhodno bi bili konstituirani "ad hoc" klubovi Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, koji bi delegirali članove za Dom naroda Parlamenta BiH.

HDZ 1990, također, predlaže posredan izbor članova Predsjedništva BiH u Parlamentu BiH.

Sukladno tome, svaki zastupnik, klub ili grupa zastupnika u Zastupničkom domu imali bi priliku predložiti svog kandidata, a svi prijedlozi bili bi upućeni Domu naroda Parlamenta BiH koji bi utvrđivao zajednički listu od tri kandidata i ponovo je vraćao na potvrđivanje u Zastupnički dom.

U slučaju da Zastupnički dom ne potvrdi listu, postupak bi bio ponovljen, s tim da bi se, ukoliko Zastupnički dom i drugi put odbije utvrđenu listu, predloženi kandidati smatrali izabranim na osnovu liste Doma naroda, prijedlog je HDZ-a 1990.

U ime Stranke za BiH, Beriz Belkić predložio je rješenja koja bi podrazumijevala da Predsjedništvo BiH čine četiri člana - osim tri iz konstitutivnih naroda, bio bi biran i član iz reda ostalih - koje bi građani birali na neposrednim izborima, pri čemu bi država BiH bila jedna i jedinstvena izborna jedinica.

Sukladno prijedlogu ustavnih amandmana Stranke za BiH, Dom naroda Parlamenta BiH činilo bi 18 izaslanika, umjesto sadašnjih 15, budući da bi dva predstavnika ostalih bili birani iz Federacije BiH i jedan iz RS.

Osim toga, ova stranka imperativno zahtijeva da se jedan Srbin za izaslanika u Domu naroda bira iz Federacije BiH, te najmanje po jedan Bošnjak i Hrvat iz RS.

Borislav Jović, predstavljujući prijedloge svoje stranke, naglasio je da se SDS zalaže za neposredan izbor članova Predsjedništva BiH, bez navođenja kojem bi narodu oni pripadali, te da su za tu stranku prihvatljiva rješenja koja predviđaju povećanje broj izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH i to na način da se iz RS bira jedan iz reda nacionalnih manjina i jedan iz Federacije BiH.

Sutra prijedlog ostalih stranaka

Kako je najavljeno, Privremeno zajedničko povjerenstvo oba doma Parlamenta BiH za provođenje presude Europskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH" održat će novu sjednicu već sutra, kada će svoje prijedloge za promjene Ustava BiH predstaviti Savez za bolju budućnost (SBB) BiH, Narodna stranka Radom za boljitak (NSRZB), Partija demokratskog progresa (PDP), Demokratski narodni savez (DNS), Demokratska narodna zajednica (DNZ) BiH, HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

(Onasa)