Komšić pozvao Plenkovića i hrvatsku predsjednicu u službeni posjet

Pozvao ih je kako bi se na raizini institucija razgovaralo o svim otvorenim pitanjima između BiH i Hrvatske, ali i o zaključcima Vijeća Europske unije u kontekstu podrške Republike Hrvatske provođenju presuda Europskoga suda za ljudska prava, priopćeno je iz DF-a.

S obzirom na to da predsjednica i premijer Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković kontinuirano izražavaju zabrinutost stanjem u BiH i da pred međunarodnim govornicama tematiziraju društvene i političke prilike u našoj državi, pozivam ih da odmah nakon formiranja novoga saziva Predsjedništva BiH, načine službeni posjet Sarajevu, odnosno Predsjedništvu BiH, rekao je Komšić.

Kako je dalje dodao, potrebno je razgovarati o svim otvorenim pitanjima između dviju država, pa čak i onim pitanjima koja su unutarnja pitanja BiH i Hrvatske na razini institucija, u duhu razumijevanja i obostranog poštivanja.

Vjerujem da je potrebno razgovarati o pitanju granica, povratu imovine Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, problemu "Buškog jezera", ali i o svim drugim pitanjima za koje službeni Zagreb izražava interes. S moje strane, u razgovoru s novim kolegama u Predsjedništvu BiH, učinit ću sve što je potrebno da, odmah iza posjete Bruxellesu, prijem hrvatske delegacije bude u samom vrhu prioriteta, navodi Komšić, prenosi Klix.ba.

Imajući u vidu da je Republika Hrvatska u dva navrata glasovala zaključke Vijeća Europske unije po kojima se u BiH neodložno moraju implementirati presude Europskoga suda za ljudska prava, bez da se povlače potezi koji BiH mogu udaljiti od implementacije tih presuda, vjerujem da bi bilo naročito korisno razgovarati o spremnosti Republike Hrvatske da kroz institucije EU doista podrži zaključke Vijeća Europske unije te implementaciju presuda Europskoga suda za ljudska prava koje za osnovni cilj imaju osiguravanje jednakopravnosti svih građana Bosne i Hercegovine, naglašava Komšić.

Podsjetio je hrvatski državni vrh na zaključke za koje je Hrvatska glasovala u Vijeću Europske unije, te na zaključak broj 4. Vijeća Europske unije od 16. listopada 2017. godine koji glasi:

"Priznajući da se u Ustavu Bosne i Hercegovine Bošnjaci, Hrvati i Srbi navode kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), Vijeće ponovno ističe da načela jednakosti svih građana i nediskriminacije moraju biti u potpunosti zajamčena. Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija".

Također, podsjetio je i na zaključke 58. i 59. Vijeća Europske unije od 28. lipnja 2018. godine koji glase:

Zaključak 58: "Vijeće prima na znanje najavu općih izbora zakazanih za 7. listopada 2018. Vijeće žali zbog dosadašnje nespremnosti političkih stranaka na kompromis i snažno poziva vlasti Bosne i Hercegovine da hitno izmijene izborni okvir kako bi se osigurala provedba rezultata izbora iz listopada 2018. U tom pogledu svi politički čelnici trebaju preuzeti svoju odgovornost i pronaći rješenje za Dom naroda Parlamenta Federacije. Vijeće smatra da bi izbornim reformama trebalo pristupiti u duhu dijaloga, kao važnom pitanju, pozivajući ujedno time Bosnu i Hercegovinu na provedbu preporuka OESS-a/ODIHR-a kako bi se zemlja približila europskim standardima, uz poboljšanje demokratskih procesa budućih izbora. Vijeće prepoznaje i da bi se druga pitanja povezana s izborima, kao što su odredbe za održavanje lokalnih izbora u Mostaru i pitanje Predsjedništva Bosne i Hercegovine, trebala rješavati pravodobno nakon izbora, u skladu s europskim standardima; u tom pogledu Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija. Međutim, tim se reformama ne smije dovesti u pitanje program reformi."

Zaključak 59: "Vijeće nadalje ističe svoju neupitnu predanost europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje te potiče sva tijela i političke snage u Bosni i Hercegovini da prevladaju razdornu retoriku ukorijenjenu u prošlosti, okončaju veličanje osuđenih ratnih kriminalaca i aktivno promiču pomirenje, među ostalim putem obrazovanja. Vijeće potiče Bosnu i Hercegovinu na daljnju aktivnu ulogu u regionalnoj suradnji i izgradnji susjedskih odnosa."

Iz navedenih zaključaka jasno je da je Republika Hrvatska glasajući za ove zaključke, fokus stavila na implementaciju presuda Europskog suda za ljudska prava, što je vidljivo iz dokumenata Vijeća Europske unije, ali nažalost nije vidljivo u političkoj praksi službenika Republike Hrvatske, rekao je Komšić.

Zbog toga, pozivam predsjednicu i premijera Hrvatske da dođu u službeni posjet Sarajevu te da razgovaramo o provođenju gore navedenih zaključaka uz podršku Europske unije i Republike Hrvatske kao njene članice, naglasio je Komšić.

Na kraju, znajući da se službenici Republike Hrvatske pozivaju na odluku Ustavnoga suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, moram istaći da se stječe gorak dojam da su službenici Republike Hrvatske, kao i dobar dio javnosti u Hrvatskoj, itekako obmanuti u vezi sadržaja te odluke. Naime, Ustavni sud BiH nigdje nije odlučio da se zabranjuje izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH iz svih županija i svih konstitutivnih naroda jer je to nemoguće zato što se radi o ustavnoj normi. Stoga je nemoguće implementirati odluku Ustavnoga suda u slučaju Ljubić na taj način, jer takva odluka u tome smislu nije ni donesena. Da jeste donesena na taj način, nju bi, upravo sa stanovišta zaključaka Vijeća Europske unije, bilo nemoguće implementirati jer bi to značilo ne samo udaljavanje nego i onemogućavanje provođenja presuda Europskoga suda za ljudska prava. Vjerujem da ćemo uskoro imati priliku razgovarati o ovim i svim drugim detaljima koji se tiču navedenog, zaključio je Komšić, priopćeno je iz DF-a.