VIDEO  Klizišta postaju svakodnevica u BiH

Nabujala Buna i klizište u Cimu, pogled s terena
hercegovina.info

Uslijed obilne kiše koja je bez prestanka padala u mostarskom naselju Cim aktivirano je nekoliko klizišta. Uz to, na dijelu prometnice koja vodi prema Gorancima, na području naselja Cim, došlo je do potkopavanja i sužavanja ceste. Na moguće scenarije već je ranije, na svojem Facebook profilu, upozoravao profesor s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Mladen Glibić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz Odjela za urbanizam Grada Mostara pokušavaju pronaći projektno rješenje za sanaciju nastale štete. S obzirom na najavljene vremenske nepogode, iz Službe civilne zaštite Grada Mostara navode kako ovakva situacija nije bila iznenađenje, prenosi RTV HB.

„Nikada se ne zna gdje se to može pojaviti i u kojoj mjeri. Mi ovdje, osim određene materijalne štete koja će se u narednom razdoblju utvrditi, nemamo nikakvih žrtava, ni ljudskih ni drugih“, kazao je šef Službe civilne zaštite i vatrogastva Grada Mostara Arnel Voljevica.

Na sreću, sve je prošlo bez ljudskih žrtava. No na pojavu klizišta teško je utjecati. Može se jedino voditi računa o tome gdje i kako se gradi te postoji li valjana građevinska dozvola.

„Što se tiče klizišta, to je zaista nepredvidivo i teško je unaprijed reagirati. Svakako apeliramo na građane da obrate pozornost, budu na oprezu, kontaktiraju nadležne službe i prate njihove upute“, istaknuo je Voljevica.

Klizišta nastaju kao posljedica pomicanja stijenskih masa, no mogu ih uzrokovati i ljudski čimbenici.

„Kada se vrši sječa šume i uništi pedosfera, odnosno kada se izgubi mogućnost da korijenje drveća stabilizira tlo, može doći do pokretanja klizne plohe. Također, zahvati u prostoru kojima se uklanja prirodni oslonac terena mogu potaknuti klizišta“, objašnjava profesor geografije Vedran Zubić.

Podizanjem razine podzemnih voda, obilnim padalinama ili otapanjem snijega dodatno raste opasnost od klizišta. Pitanje sanacije uvijek se ponovno otvara.

„Kratkoročno je najjednostavnije izvesti drenažu terena, ponekad se grade i klasični zaštitni objekti. No dugoročna rješenja zahtijevaju izgradnju velikih bočnih potpornih zidova koji sprječavaju pomicanje klizne plohe, a idealna mjera je i pošumljavanje terena“, dodaje Zubić.

U zonama srednjeg i nižeg dijela Hercegovine postoji stalna opasnost od poplava, klizišta i odrona. Klizišta su u Bosni i Hercegovini gotovo svakodnevna pojava. Na području Tuzle evidentirano ih je više od dvije tisuće, dok ih je na području Sarajeva više od tisuću. Zubić upozorava kako vlasti ne žele ili ne mogu sustavno riješiti problem, dok je struka nedovoljno uključena.

Dovoljna je jedna poplava, poput one u Jablanici prije nešto više od godinu dana, da odnese ljudske živote i prouzroči goleme materijalne štete.