Kaos u šumarstvu HNŽ-a: Koliko još dugo hercegovačke šume mogu izdržati?

U sektoru šumarstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji trenutačno ne postoje zakonite aktivnosti, već isključivo one koje su nezakonite ili još nisu bile predmet nadzora, upozoravaju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Kako navode, katastrofalne posljedice dugogodišnjeg nepostojanja zakona o šumama na razini Federacije BiH i HNŽ-a postaju sve vidljivije. Više od petnaest godina pravne praznine dovelo je do ozbiljne devastacije šumskih ekosustava, uzurpacije stotina hektara državnog šumskog zemljišta te trajnih posljedica koje će, ističu, osjećati i priroda i društvo desetljećima.

Unatoč činjenici da im je djelovanje znatno ograničeno jer Zakon o šumama FBiH ne postoji, Federalni šumarski inspektorat je početkom studenoga proveo nadzore nad djelatnostima rezanja drveta u pilanama kod pravnih i fizičkih osoba. Postupajući prema važećem Zakonu o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta, inspekcijski nadzori provedeni su na području općina Prozor-Rama i Jablanica te Grada Mostara.

Tijekom osam provedenih nadzora utvrđen je niz nepravilnosti, uključujući poslovanje bez odobrenja nadležnih tijela, korištenje drvne mase nepoznatog ili nelegalnog podrijetla, kao i nezakonite sječe.

Iz Fondacije ACT upozoravaju kako ovakvi nalazi dodatno potvrđuju da je u šumarskom sektoru HNŽ-a primat preuzela dobro organizirana šumarska mafija, čije se djelovanje, smatraju, može učinkovito zaustaviti isključivo donošenjem zakona o šumama, kako na županijskoj tako i na entitetskoj razini.

„S punim pravom možemo tvrditi da u sektoru šumarstva u Hercegovačko-neretvanskoj županiji vlada anarhija. Dok politički predstavnici ovakvo stanje pokušavaju opravdati navodnom zaštitom nacionalnih interesa, u pozadini su brojni tajkunski i profiterski interesi, duboko povezani s dijelom političkih struktura. Kolateralna šteta takvog sustava su hercegovačke šume, koje su izložene bespravnim sječama, šumskim požarima i napadima štetnih insekata“, kazali iz ACT-a za Hercegovina.info.

Posebno problematičnim ocjenjuju stanje nadležnosti institucija. Navode kako, slično Federalnoj upravi za šumarstvo i Federalnom šumarskom inspektoratu, ni Županijska uprava za šumarstvo HNŽ-a, uključujući čuvarsku službu, praktično nema stvarne ingerencije, pa čak ni mogućnost podnošenja prekršajnih prijava protiv osoba koje vrše krađu šume. Takvo stanje, ističu, potvrđeno im je i službenim odgovorom nadležnih institucija na zahtjev za pristup informacijama.

Kao dodatni pokazatelj razmjera problema navode i službene podatke prema kojima je tijekom cijele 2022. godine u HNŽ-u evidentirano svega 149 kubičnih metara nelegalno posječene drvne mase.

„To bi bilo otprilike 80 prosječnih bukvi. Odgovorno tvrdimo da se u Konjicu, Prozoru, Mostaru i drugim mjestima takva količina bespravno posiječe tijekom jednog jedinog tjedna“, upozoravaju naši sugovornici.

Zbog svega navedenog, iz ove organizacije još jednom su uputili apel Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, kao i vodećim političkim strankama u županiji, da bez daljnjeg odgađanja pripreme i u proceduru upute sveobuhvatan, pravedan i usuglašen Zakon o šumama HNŽ-a, usklađen s entitetskim propisima.

„Naše šume više ne mogu čekati“, zaključili su nam na kraju iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.