Još Tuđman odlučio: Aluminij Mostar naš je strateški interes

Po nalogu Uskoka, policija je počela kriminalističko ispitivanje nad trojicom hrvatskih državljana, vezano za prodaju električne energije po nerealno niskim cijenama, štetnim za HEP, službeno je priopćio MUP jučer ujutro, nakon što se proširila informacija da je uhićen Ivan Mravak, bivši direktor HEP-a.

Po “nerealno niskim” cijenama HEP je prodavao struju šibenskom TLM-u, koji ju je prosljeđivao mostarskom Aluminiju od kojeg je zauzvrat povoljnije dobivao sirovinu.

To je regulirano petogodišnjim ugovorom koji vrijedi do kraja 2011., no HEP je još početkom ožujka zaprijetio TLM-u da će raskinuti taj ugovor jer im stvara gubitke.

Pregovori o novom ugovoru upravo su u tijeku: opstanak proizvodnje aluminija u Šibeniku, isto kao i prije rata, direktno ovisi o tome hoće li dobiti povoljniju cijenu struje.

Prije rata šibenski TLM, tada gigant s 4500 zaposlenih, trošio je 10 posto od ukupne potrošnje struje u Hrvatskoj.

U ratu ugašena elektroliza tražila je milijunska ulaganja, pa je tadašnja HDZ-ova vlast na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom odlučila da se investira u Mostar, a ne u Šibenik. Šibenski TLM, danas s manje od 1000 radnika, ostao je tako trajno ovisan o isporuci aluminija iz Mostara, a mostarska tvornica je opet u velikim problemima oko nabave struje. Da je u Šibeniku nakon rata obnovljena elektroliza, sva ta struja koju sada TLM prosljeđuje u Mostar bila bi potrošena u Ražinama.

Tvornice u Šibeniku nema bez sirovine iz Mostara, a Mostar ne može bez jeftinije struje. Zato je predsjednik Ivo Josipović tijekom nedavne posjete Bosni i Hercegovini posjetio mostarsku tvornicu Aluminij: Hrvatska je vlasnica 12 posto udjela u Aluminiju, na osnovu 18,6 milijuna njemačkih maraka uloženih nakon rata. Dosadašnja dva ugovora - HEP-TLM o kupovini struje i TLM-Aluminij o isporuci aluminija za struju - trebao bi zamijeniti novi, jedinstveni međudržavni ugovor koji bi imao tri potpisnika: HEP, TLM i Aluminij.

jutarnji list