VIDEO  Javio se Fahrudin, otac vojnika iz BiH kojeg su zarobili Ukrajinci

Ukrajinski portal objavio je ispovijest Selvera Hrustića iz Bosne i Hercegovine, koji je izjavio da se pridružio ruskoj vojsci, nakon čega su ga zarobile ukrajinske snage. Njegov otac za Detektor je kazao da mu je najvažnije to što mu je sin živ.

„Odlazak u rusku vojsku ne odobravam.“

Tako je svoju izjavu za Detektor započeo Fahrudin Hrustić, čiji se sin Selver trenutačno nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini.

„Ja nisam ni za kakav rat, nije trebao otići. Ali donio je odluku i otišao. Ponosan sam na njega što je samostalno donio odluku i ja se ne petljam u te odluke“, rekao je Fahrudin Hrustić u telefonskom razgovoru.

Ukrajinski portal UNITED24 Media 17. siječnja objavio je ispovijest Selvera Hrustića iz BiH, koji je naveo da se ruskoj vojsci pridružio u rujnu 2025. godine. Kako se navodi, nepoznatog datuma zarobile su ga ukrajinske snage.

U objavi se tvrdi da je to bio njegov način da pobjegne od, kako se navodi, problema sa zakonom koje je imao u Europi, bez preciziranja gdje.

„Najvažnije mi je da je živ“

UNITED24 Media dio je inicijative koju je 2022. godine pokrenuo predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, a koordinira je tim Ministarstva digitalne transformacije Ukrajine.

Fahrudin Hrustić, koji nije znao da mu je sin ratni zarobljenik, rekao je da je iznenađen činjenicom da mu je sin završio u vojsci i zarobljeništvu te da mu je prva pomisao bila: „Zašto me nije pitao“.

Objasnio je i da je njegov sin otišao u Rusiju „negdje u devetom mjesecu“ 2025. godine.

„Moja supruga se čula s njim u prosincu, razgovarala je s njim. Nije rekao da je u vojsci. Rekao je da je u Moskvi. (…) Govorio je da je u nekoj firmi. (…) Nakon toga se nije javljao nekih 15 dana“, rekao je.

Na kraju razgovora kazao je da od vlasti Bosne i Hercegovine ne očekuje ništa jer im „nikada nije vjerovao“.

„Ali sada mi je najvažnije da je on živ“, poručio je.

Na upit Detektora o ovom slučaju, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH do objave teksta nije stigao odgovor, a na pozive i upite nije odgovorio ni ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković. Od početka invazije 2022. godine, ovo je prvi javno poznati slučaj državljanina BiH koji se nalazi u zarobljeništvu u Ukrajini nakon sudjelovanja u ruskoj vojsci.

Rusi mu obećali odvjetnika

Selver Hrustić u svom svjedočanstvu za ukrajinski medij rekao je da mu je obećan odvjetnik nakon šest mjeseci služenja u ruskoj vojsci, kao i da neće biti raspoređen na bojište. Umjesto toga, kako se navodi, poslan je u iznimno opasnu misiju u Ukrajinu.

Hrustić je izjavio da je ugovor potpisao s ruskim Ministarstvom obrane te da drugima ne preporučuje prijavljivanje u rusku vojsku.

„Tijekom dana pošalju vam pola litre vode i jednu ili dvije male konzerve mesa. Dvoje ljudi, vi i vaš suborac, dijelite pola litre vode i malo hrane“, pojasnio je Hrustić u intervjuu na engleskom jeziku.

Naveo je i da se 80 posto ljudi nije vratilo iz Petropavlivke, koja se nalazi istočno od ukrajinskog grada Kupjanska i pod stalnim je napadima ruskih snaga.

Dodao je i da su šanse za preživljavanje svega deset posto.

Detektor nije mogao neovisno potvrditi navode iz objave i intervjua sa Selverom Hrustićem.

Ratovanje na stranim ratištima kažnjivo je zakonom za državljane BiH.

Susjed objasnio zašto je Selver Hrustić otišao u rat

U razgovoru za Detektor, Hrustićev poznanik i susjed, čiji je identitet poznat redakciji, rekao je kako je krajem ljeta 2025. godine Selver govorio da želi otići u Rusiju.

„Njegova uvjerenja bila su vjerske prirode. Bizant, sveti ratovi i slično. Muslimani i pravoslavci protiv Zapada. Vjerovao je da čini ispravnu stvar boreći se za Rusiju. (…) Smatrao je da je Putin u pravu, da je dobar vođa i lider te da svi mi griješimo“, rekao je njegov poznanik.

Nakon što je pogledao video koji je objavio United24, dodao je:

„Sada govori suprotno – da tamo ipak nije onako kako je mislio da će biti.“

Ispričao je i da je Hrustić jedno vrijeme boravio u azilu u Njemačkoj, što je Detektoru potvrdio i njegov otac.

„Vratio se u BiH i pričao kako planira ići u Rusiju, ali da ne zna kako će se prebaciti. Prijatelj mi je rekao da je otišao u devetom ili desetom mjesecu prošle godine“, naveo je.

Što otkrivaju profili na društvenim mrežama

Na Facebooku postoji nekoliko profila pod imenom Selver Hrustić, a na jednom od njih kao naslovna fotografija nalazi se predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Da mu 2025. godina nije bila prvi odlazak u Rusiju, pokazuju i objave iz 2022. godine koje je Detektor locirao. Na jednoj fotografiji, objavljenoj u lipnju 2022., Hrustić se nalazi ispred katedrale svetog Izaka u Sankt Peterburgu, najveće crkve u tom gradu.

Druga objava iz kolovoza iste godine prikazuje ga u Moskvi, ispred zgrada Kremlja tijekom noćne šetnje. Fotografiju je objavio u grupi obožavatelja kćeri Brucea Leeja iz njemačkog grada Passaua.

Detektor nije mogao neovisno potvrditi kada su točno fotografije nastale.

Osim putem društvenih mreža, novinari Detektora locirali su Hrustića u Rusiji i pomoću aplikacije za dostavu hrane „Dostavista – kurirski poslovi“, čijim se autorima Hrustić u travnju 2022. godine putem Google trgovine aplikacija žalio da ne može preuzeti aplikaciju.

Na Facebook profilu naveo je da je iz Zenice i da trenutačno živi u Njemačkoj.

Među njegovim prijateljima nalazi se desetak profila njemačke stranke Alternativa za Njemačku (AfD), ekstremno desne političke opcije povezivane s bliskim vezama s Kremljem.

Detektor je analizirao i neke od komentara koje je Hrustić ostavljao ispod drugih objava. U jednom od njih, prije tri godine, Ukrajince je nazvao „ruskom nacijom“, što je argument koji koriste ruski ekstremisti kako bi opravdali invaziju.

Rusija ne traži zarobljenike iz drugih zemalja

Novinar ukrajinskog javnog servisa Suspilne iz Kijeva Andrew Pogorilyi pratio je objave o razmjenama ratnih zarobljenika, koje se provode redovito od početka ruske invazije na Ukrajinu.

Za Detektor je pojasnio da razmjene uključuju ratne zarobljenike i civile prema popisima koje dogovaraju obje strane, što je bilo posebno izraženo tijekom 2025. godine.

Dodao je da je malo vjerojatno da bi u takve razmjene mogli biti uključeni državljani trećih zemalja, osim ruskih i ukrajinskih, unatoč velikom broju stranih dobrovoljaca na ratištu.

„Rusija ne uključuje strane državljane u standardne razmjene i često izbjegava njihovo prebacivanje u Ukrajinu, koristeći ih kao polugu za vlastite političke ciljeve“, rekao je Pogorilyi.

Na iste činjenice upozorava i The Wall Street Journal u izvještajima o stranim ratnim zarobljenicima u Ukrajini, koji se nadaju da će pregovorima o završetku rata biti obuhvaćeni i oni. Dok vrijeme provode u ukrajinskim zatvorima, navodi se, maštaju o povratku u Rusiju ili u treće zemlje iz kojih su došli.

Mnogi prevarom poslani na bojište

Mnogi regrutirani izvan Rusije tvrde da su prevareni i poslani na bojište, što potvrđuje i istraživanje BBC-ja u kojem ruski dobrovoljci iz Sirije navode da su obmanom poslani u najopasnije misije.

Pogorilyi je pojasnio da iz Rusije ne postoje nikakve inicijative za razmjenu zarobljenika koji su kao strani državljani dobrovoljno sudjelovali u ratu u Ukrajini.

„Ne postoje službene informacije koje bi upućivale na to da Rusija formalno zahtijeva povrat državljana trećih zemalja kao dio razmjene. Istodobno, Rusija često manipulira tvrdnjama da Ukrajina ne želi razmjenjivati ni vlastite državljane“, rekao je.

U ranijem istraživanju Detektor je otkrio kako izgleda proces regrutacije dobrovoljaca s Balkana putem društvenih mreža te tko su osobe koje organiziraju takve aktivnosti u Rusiji i Ukrajini.

Pojedini dobrovoljci sumnjiče se i za ratne zločine u Ukrajini. Kako je potvrđeno Detektoru iz ukrajinskog Državnog tužiteljstva, ta je institucija 2024. godine od BiH zatražila podatke o 12 neimenovanih državljana BiH osumnjičenih za ratne zločine u toj zemlji, no informacije o njihovu statusu, kako su naveli, nisu dobili.