Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH 2026.: Nitko nema sigurnu pobjedu, igra se potpuno mijenja

Iako su Opći izbori 2026. još daleko, političke konture utrke za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinju se nazirati.

Za sada je jedina službeno potvrđena kandidatura ona Demokratske fronte - Željko Komšić, koja je za tu poziciju predložila Slavena Kovačevića.

Slaven Kovačević kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda na Općim izborima 2026. godine bit će Slaven Kovačević. Predsjedništvo Demokratske…

Ostali politički akteri još nisu izašli s imenima, no politički odnosi i najavljene koalicije već sada sugeriraju da bi izbori mogli biti bitno drukčiji nego 2022. godine.

Ključna promjena u odnosu na prethodni izborni ciklus nije ime kandidata, nego struktura političkog terena, nove izborne tehnologije, odnosno sam broj mogućih kandidata.

Na Općim izborima 2022. ukupno je glasalo oko 1 733 206 birača pri registriranih 3 368 666 birača, uz izlaznost oko 51,45 posto.

Lekcija iz 2022.

Na izborima 2022. godine izbor hrvatskog člana Predsjedništva u velikoj je mjeri bio određen taktikom dijela bošnjačkog biračkog tijela, koje je glasalo za Željka Komšića, kandidata Demokratske fronte kako bi spriječilo pobjedu kandidata HDZ-a BiH Borjane Krišto.

Željko Komšić (DF) tada je dobio 227 540 glasova (oko 55,80 %), dok je Borjanu Krišto (HDZ BiH) zaokružilo 180 255 birača (44,20 %).

Paralelno s tim, dio bošnjačkih birača napustio je tadašnjeg kandidata SDA, Bakira Izetbegovića, što je omogućilo pobjedu Denisa Bećirovića (SDP) u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva.

Taj “neformalni taktički savez” bio je presudan. Međutim, sve više političkih signala upućuje na to da se takav obrazac 2026. godine možda neće ponoviti, osobito ako SDA pokuša konsolidirati vlastito biračko tijelo, izbjeći rasipanje glasova i ukloniti svaku mogućnost da njihov kandidat izgubi kao što je izgubio na prethodnim izborima.

Ako do toga dođe, izbor hrvatskog člana Predsjedništva bit će znatno manje ovisan o bošnjačkom taktičkom glasanju, a znatno više o unutarnjim odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa.

Nova varijabla: Konsolidirana oporba unutar HNS-a

U tom kontekstu posebno je važna činjenica da se formirala tzv. "Hrvatska petorka" u kojoj se HDZ 1990 nalazi u koaliciji s HSS, HRS, HNP i HDS.

Riječ je o strankama koje već godinama sudjeluju u strukturama Hrvatskog narodnog sabora i koje imaju vlastite biračke baze, lokalne organizacije, te političku prepoznatljivost u nizu sredina s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Pet hrvatskih stranaka dogovorilo zajednički izlazak na izbore

Vodstva pet hrvatskih političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine – HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS – održala su danas sastanak u zgradi Parlamentarne skupštine BiH u Sarajevu s…

Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, kada su alternativni kandidati HDZ-u BiH često bili slabi ili simbolični, ova koalicija potencijalno može ozbiljno fragmentirati glasove koji su se dosad gotovo automatski slijevali HDZ-u BiH.

Naravno, najvažnije pitanje je koga će istaknuti kao kandidata i hoće li njegovo ili njezino ime biti dovoljno zvučno i privlačno većem broju glasača iz Hrvatskog korpusa.

Upitnik stoji i nad pitanjem hoće li se uz navedene pojaviti i neovisni kandidati, poput Zlatka Miletića, nekadašnjeg člana DF-a i ZNG, koji danas djeluje kao neovisni zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koji je ranije najavljivao mogućnost i vlastite kandidature. 

Što to znači za izborne izglede

Ako HDZ BiH prvi put izgubi monopol nad većinom hrvatskih glasova, prag pobjede u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva može se značajno sniziti. U takvom scenariju pobjedu ne mora odnijeti kandidat s apsolutnom većinom, nego onaj koji uspije zadržati najstabilniji blok glasova u uvjetima fragmentacije.

To otvara prostor različitim matematičko-političkim ishodima:

Najprije, HDZ-ov kandidat više ne bi imao sigurnu startnu prednost, kandidat DF-a ne bi nužno trebao isti opseg taktičkih glasova kao 2022. a potencijalni neovisni kandidati mogli bi imati ulogu “korektiva”, ali i faktora koji neizravno odlučuje pobjednika. 

Da bi se u ovim uvjetima pobijedilo na nadolazećim izborima možda će biti dovoljno i oko 160.000–180.000 glasova.

Kandidature još nisu istaknute

Važno je naglasiti da su sve ove procjene analitičke i hipotetske. Osim kandidature Demokratske fronte, nijedna druga stranka ili koalicija zasad nije službeno predstavila svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Konačni odnosi snaga ovisit će o više faktora, poput imena i biografije kandidata, kvaliteti kampanja, izlaznosti, te o tome hoće li se ponoviti ili izostati taktičko preglasavanje kakvo je obilježilo izbore 2022. godine

Jedno je, međutim, već sada jasno: izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH 2026. godine neće se odvijati po automatizmu.

Fragmentacija unutar hrvatskog političkog prostora i moguća promjena ponašanja bošnjačkog biračkog tijela stvaraju uvjete u kojima će pobjednik biti rezultat čiste političke matematike, a ne unaprijed zadane logike.

Imena kandidata tek trebaju biti objavljena, ali teren na kojem će se borba voditi već se vidljivo mijenja. Uz sve to, kompletnu strategiju i pripreme stranaka za ove izbore mogu promijeniti i eventualne izmjene Izbornog zakona, no to je trenutno u sferi nagađanja.

U svakom slučaju čekaju nas zanimljivi izbori.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.