I u BiH djevojčice udaju ''na silu''

Ovi podaci izneseni su u izvješću američkog State Departpmenta, precizirajući da u dogovorene brakove najčešće stupaju žene romske populacije.

"Aktivisti za zaštitu dječjih prava te aktivisti protiv šverca ljudi primijetili su da tužitelji u BiH oklijevaju da istraže, a zatim i osude dogovorene brakove romskih maloljetnika, a sve s opravdanjem da su ti brakovi 'njihov način života'", navodi se u izvješću.

Dodaju da vlasti u BiH nemaju nikakve programe koji su posebno ciljani na smanjenje ugovorenih brakova, pišu Nezavisne novine.

Ipak, iz Tužiteljstva BiH tvrde da ova oblast nikada nije bila u njihovoj nadležnosti.
"Predmeti koji se odnose na brakove maloljetnih osoba, odnosno bračne zajednice s maloljetnim osobama, u isključivoj su nadležnosti entitetskih pravosudnih institucija", rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik ove institucije.
U banjalučkom Centru za socijalni rad kažu da su u dosadašnjoj praksi imali jedan slučaj prisilne vanbračne zajednice.

"Imali smo jedan slučaj gdje je Centar intervenirao i vratio djevojčicu roditeljima", ističu oni.

Prema njihovim riječima, u 2011. i 2012. godini podnesen je po jedan zahtjev za sklapanje braka maloljetnih osoba.

"U oba slučaja radi se o djevojkama starosti sedamnaest godina koje su bile u drugom stanju i koje su dragovoljno stupale u bračnu zajednicu", kazali su u ovom centru.

Dodaju da su u prethodnih pet godina godišnje podnošena do tri zahtjeva za davanje suglasnosti za sklapanje braka maloljetnih osoba, gdje je bio samo jedan slučaj kada je maloljetni mladić tražio suglasnost da sklopi brak s punoljetnom ženom.

Pojašnjavaju da se u tijeku postupka vodi nekoliko samostalnih razgovora s maloljetnicom i vrši se psihološko testiranje.

"Provjerava se postoji li prisila za stupanje u brak, eventualna trgovina ljudima i slično", kažu u Centru.

Vesna Popović, viši stručni suradnik za odnose s javnošću u Ombudsmanu za djecu RS, kazala je da svi maloljetnički brakovi dovode do povrede njihovih osnovnih prava, prije svega prava na nesmetan psihofizički razvoj, njihovog prava na zaštitu zdravlja i obrazovanje.

"A ako su ti brakovi pod prisilom i dogovoreni, onda je to dodatno ugrožavanje elementarnih prava djece i nasilje je nad djecom najgoreg oblika", istakla je Popovićeva.

Navodi da prema Porodičnom zakon RS maloljetna osoba ne može stupiti u brak.

"Zakon samo izuzetno ostavlja mogućnost, u izuzetnim i opravdanim situacijama, da sud može dozvoliti zaključenje braka osobi starijoj od 16 godina, ako je tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koji iz braka proizlaze", pojašnjava ona, dodajući da se pritom uvijek traži i mišljenje Centra za socijalni rad.
Dodaje da dosljedna primjena zakona isključuje mogućnost dogovorenih i prisilnih brakova djece.

Prema njenim riječima, dobrobit djeteta od 14 ili 15 godina ne može biti brak bez obzira na to što neki to pokušavaju pravdati činjenicom "da je njoj tamo dobro" i da se dobro udala.