Huškanje, kaos i podjele obilježavaju popis stanovništva

Za dva prethodna popisna ciklusa, koji su se održavali u cijelom svijetu, osim u Bocvani i BiH, prema procjeni EUROSTATA naša susjedna zemlje nije bila spremna.

No, je li i sada!? Dok je Europska komisija inzistirala na nužnosti popisa stanovništva, kao i EUROSTAT, da bi dobili sliku socijalnih i gospodarskih potencijala te zemlje, odnosno da bi se mogle izrađivati strategije razvoja, pitanje popisa preraslo je u prebrojavanje krvnih zrnaca, potvrđivanje rezultata etničkog čišćenja i genocida, borbe za konstitutivnost naroda...

Na prve preporuke EUROSTAT-a da se popis stanovništva provede bez pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti, jer je to bio i kamen spoticanja o popisu, svojedobno se žestoko usprotivio Milorad Dodik. Ponavljao je ili će popis biti s pitanjem o nacionalnosti ili ga neće ni biti. „Ne želim leći kao Srbin, a probuditi se kao Bosanac", svakodnevno je lamentirao Dodik i na koncu, kroz dugotrajne, višegodišnje pregovore izborio ustupak.

U popisnici će biti i pitanja o nacionalnosti, vjeroispovijedi i jeziku ali na njih nije obvezno odgovoriti. Kompromisno rješenje, kroz tri fakultativna pitanja, u zemlji dubokih nacionalnih podjela, prerasla su u tri glavna pitanja skorog popisa. Vodi se do sada neviđena kampanja u pozivanju na popis stanovništva (kao da nije obvezan u zemlji?) s pojašnjavanjem pučanstvu kako se treba izjasniti po svim tim pitanjima.

A pojašnjenja o načinu izjašnjavanja su bez imalo dvojbi prijeko potrebna jer pitanja prati potpuno nebulozan šifrarnik ponuđenih odgovora koji može polučiti potpuno pogrešnu sliku aktualnog stanja. Jer, primjerice, ako se BH građanin popisivaču deklarira na upit o nacionalnosti kao Hrvat-katolik, „otputovat" će u bazu podataka za tzv. ostale, nacionalne manjine, a ne u Hrvate, jer u odgovoru ima višak katolik. No, ako se izjasni kao „HRV" ili pak „Hrvatska" odnosno kao Lijepa naša, u tom slučaju će ući u hrvatski nacionalni korpus.

Ili, pak, ako se Bošnjak izjasni kao Musliman, bit će svrstan u kategoriju „ostalih". Ako se pak izjasni kao „Bošnjo" i još 10 varijacija na ime Bošnjaka, ući će u bazu podataka za Bošnjake. No, kako se veliki dio starije bošnjačke populacije još nije srodio s novim imenom koje su njihovi čelnici izabrali prije 20 godina u ratnom Sarajevu, tako se vodi kampanja osvješćivanja distinkcije između Bošnjak i Musliman. Inače, kako se struka, odnosno predstavnici triju statističkih agencija u BiH nisu mogli dogovoriti oko šifrarnika za ova tri pitanja, tako je konačnu odluku donijelo Vijeće ministara BiH, u čijoj to svakako nije nadležnosti.

U šifrarniku su predviđene moguće opcije izjašnjavanja i kao Bosanac, Jugoslaven, Cigan ... izvanzemaljaca nema, no mnogi stanovnici BiH već frustrirani agresivnom popisnom kampanjom javno obznanjuju da će se izjasniti kao - izvanzemaljci. A prema usvojenoj metodologiji moguće je popisati mrtve ili pak nerođenu djecu, ali i izletnike koji će autobusima stići za potrebe popisa. Naime, popisivač „ne smije" tražiti identifikacijski dokument od građanina kojeg popisuje kao ni za članove njegove obitelji koje mu navede, a ako nema BH JMBG, koji je poželjno predočiti, dovoljan je samo datum rođenja osobe koja se uvodi u popis.

Nakon što smo proučili i šifrarnik i metodologiju, pitali smo zamjenicu direktorice Federalne agencije za statistiku Hidajetu Čolović očekuju li barem milijun stanovnika više odnosno kako će riješiti pitanje netočnih podataka danih prilikom popisa.

- U prvoj fazi će sigurno biti popisano puno više stanovnika nego što ih stvarno ima. No, mi smo napravili filter kroz popisnicu, ali će se svaki dati podatak provjeravati i kroz knjige mrtvih, knjige državljana... Tko bude dva puta popisan, bit će brisan kao i osobe koje imaju status izbjeglice, naravno i mrtvi ako ih njihovi ukućani prijave na popisu. Takva metodologija je dogovorena uz stav da „ popisivači nisu policajci pa da traže identifikacijske dokumente", no, svaki popisani će se kasnije provjeravati i zato ćemo prve rezultate popisa imati tek 2016. godine. Inače, u popisnoj kampanji žešćoj od i jedne izborne do sada tri neobavezna pitanja se prezentiraju čak i kao „biti ili ne biti za BiH" , „opstanak Hrvata u BiH"...

No, objektivno, Hrvate izvan BiH, koji uglavnom imaju izbjeglički status u Lijepoj našoj, potrebno je pozvati da se odazovu popisu pučanstva u BiH, no, oni prema usvojenom Zakonu o popisu stanovništva kao ni prema usvojenoj metodologiji ne ulaze u ukupan broj stanovnika BiH. Naravno, ni Bošnjak iz Švedske ili pak Srbin iz Kanade neće ući u ukupan broj stanovnika BiH ali imaju priliku potvrditi svoj izbjeglički status na posebnom obrascu koji se šalje na adresu Državne agencije za statistiku.

Dakle, u popis građana BiH ulaze samo oni koji doista žive u toj zemlji ili su pak samo privremeno odsutni, ali ne i izbjeglice. No, osim što se izborio za popisna pitanja o nacionalnosti u predstojećem popisu Milorad Dodik se izborio da iz Zakona o popisu stanovništva izbaci član 48. koji je propisivao da će se u državnoj i lokalnoj upravi sudjelovati u skladu s postotkom stanovništva iz popisa 1991. godine.

U tom slučaju je važan svaki popisani odnosno ukupan postotak stanovništva po nacionalnosti jer u skladu s tim zauzimaju dio vlasti od državne do lokalne razine. Kako u Republici Srpskoj, prema raznim statistikama živi oko 95 posto Srba, jasno je zašto je Dodik inzistirao na nužnosti pitanja o nacionalnosti. A da nije vrijeme za ovakav popis, s ovakvim šifrarnikom i metodologijom, razvidno je svakom tko je proučio dokumente, no, u Dodikovo kolo svi su ušli i pokušavaju „stvoriti" što veći broj pripadnika svog naroda, što u konačnici znači i više vlasti.

A kako bi što kvalitetnije upoznali Hrvate podrijetlom iz BiH o predstojećem popisu stanovništva koordinacijski tim bosanskog i hrvatskog HDZ-a organizirao je protekli mjesec 22 tribine po Hrvatskoj.

- Formirali smo zajedničku Koordinaciju i pokrenuli kampanju pod nazivom: „Važno je, popišite se". Namjera nam je bila da zainteresiranim građanima damo informacije i pojašnjenja oko popisa. Bili smo u svim dijelovima zemlje od Dugog Sela preko Vinkovaca, Slavonskog Broda, Varaždina, Bjelovara, Okučana, Požege do Dalmacije. Obavili smo velik posao - ističe zamjenik predsjednika HDZ-a Drago Prgomet.

Svugdje smo, objašnjava on, govorili o iznimnoj važnosti ovog popisa.

- Odazivom na ovaj popis, Hrvati trebaju pokazati privrženost prema svome narodu i spremnost da aktivno izgrađuju BiH kao svoju domovinu. Naravno da će taj broj popisanih građana u znatnoj mjeri uobličiti budućnost Bosne i Hercegovine, i naravno da će svaka od strana koristiti taj broj u političkim pregovorima vezanim i uz budućnost same države, ali i uz budućnost odnosa njezinih konstitutivnih naroda - napominje Prgomet.

Smatra kako nakon ulaska u EU, Hrvatska treba u središte svoje vanjske politike staviti Bosnu i Hercegovinu i tamošnji položaj Hrvata. "Politika prema Hrvatima BiH ne smije biti opterećena ideologijom. Ta politika će biti efikasna ako bude usklađena s politikom legitimnih predstavnika Hrvata i temeljena na načelima otvorenosti prema svima - poručio je Prgomet.

Slobodna Dalmacija