HRVATSKI MEDIJI U BIH Kako su ugašeni Erotel, HTV Mostar, Naša TV i nakon 26 godina pokrenuta RTV Herceg-Bosne

HRVATSKI MEDIJI U BIH Kako su ugašeni Erotel, HTV Mostar, Naša TV i nakon 26 godina pokrenuta RTV Herceg-Bosne
Ilustracija / hercegovina.info

Hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini dugi niz godina nalaze se u neravnopravnom položaju s ostalim medijima.

Za takvu situaciji postoje više razloga, no zasigurno se može reći da je jedan od odnos vladajućih elita prema 'sedmoj sili'. Hrvatski političari nijemo su promatrali gašenje pojedinih medija koje su istovremeno ranije koristili za svoju promociju.

Međunarodna zajednica je svojim djelovanjem na ovim prostorima dala svoj značajan doprinos produbljivanju takvih odnosa.

Ostavljeni na 'vjetrometrini', bez adekvatne potpore hrvatskih političkih predstavnika pojedini, hrvatski mediji su ugašeni studioznim djelovanjem bošnjačke i srpske strane, a onima koji danas još uvijek djeluju umanjena je moć i vjerodostojnost.

U poslijeratnom vremenu Hrvati su 1996. godine formirali Erotel, javnu televiziju iz Mostara čiji se progam mogao pratiti na području Herceg-Bosne preko 41 zemaljskog odašiljača. Ovaj medij je samim time imao veliki utjecaj na medijsku scenu, a posebno što su na istom radili medijski profesionalci, odnosno najbolji novinarski kadar u bh. Hrvata.

OHR tada formira Neovisno povjerenstvo za medije koje je 1999. godine donijelo odluku o gašenju Erotela, zbog kako je navedeno ilegalnog reemitiranja programa HRT-a. Stabilizacijske snage Međunarodne zajednice provele su 17. veljače 2000. godine akciju zatvaranja televizije Erotel. Akcija, u okviru koje je prekinut Erotelov signal iz studija u Mostaru, dogodila se na brdu Mikuljači, nekoliko kilometara jugozapadno od Mostara, čime je onemogućen bilo kakvo emitiranje programa ove televizije.

Hrvatska radiotelevizija Mostar započela je s radom 19. lipnja 1998. godine. Ova televizijska stanica, sukladno odluci CRA (Regulatorna agencija za komunikacije) o zabrani uporabe nacionalnih imena u javnim elektronskim medijima, od prosinca 2003. godine djelovala je pod imenom Hercegovačka radio-televizija, a program je emitirala do 2011. godine, kada je ugašena zbog nemara vlasti.

Osnivačka i vlasnička prava HRT-a, od tri bivše općine s hrvatskom većinom, preuzeo je Grad Mostar, čime je postao osnivač, odnosno vlasnik ovog javnog poduzeća. Uslijed nagomilanih problema u Mostaru, a koje nije moglo riješiti Gradsko vijeće Mostara, u pomoć je stigao posebni izaslanik OHR-a Norbert Winterstein koji donosi odluku da osnivačka i vlasnička prava preuzmu Hercegovačka-neretvanska županija (45 posto), Zapadnohercegovačka (40 posto) i Hercegbosanska (15 posto).

Međutim, to se nikada do kraja nije realiziralo, budući da je jedino Zapadnohercegovačka županija preuzela svoj dio udjela u osnivačkim i vlasničkim pravima, uključujući i 15 posto prava koje je Hercegbosanska županija ustupila ZHŽ-u.

Preuzimanje osnivačkih i vlasničkih prava HRT d.o.o. na sjednici skupštine HNŽ-a 29. prosinca 2008. godine spriječili su Bošnjaci i Srbi udruženim snagama. Predsjedavajući županijske skupštine Ramiz Jelovac ( SDA) i dopredsjedavajuća Snježana Milavić ( Stranka za BiH) i jedina zastupnica srpske nacionalnosti u županijskom parlametu proglasili su pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa preuzimanje dijela osnivačkih prava Hercegovačke televizije.

Kako je Milavić kao jedina srpska zastupnica ujedno činila i Klub Srba u županijskoj skupštini, prijedlog o preuzimanju vlasničkih prava nad Hercegovačkom televizijom je odbijen, a to pitanje, po istim odredbama Ustava FBiH, nikad nije došlo do Vijeća za vitalne interese Ustavnog suda FBiH. Ishod - Hercegovačka televizija morala je prestati s radom.

No, za gašenje Hercegovačke televizije i Radio postaje Mostar nisu samo ‘krivci’ drugi narodi, nego i Hrvati, odnosno hrvatski predstavnici u vlasti.

U rebalansu proračuna za 2009. godinu Vlada HNŽ-a na čelu sa Srećkom Borasom nije izdvojila sredstva za medije. Tada su medijski djelatnici ostali bez primanja što je dovelo i do štrajka, a u konačnici i do gašenja, tada jedine TV kuće koja je program emitirala na hrvatskom jeziku.

Na novi televizijski medijski projekt Hrvati u BiH su čekali skoro šest godina. Naša TV, televizija kuća iz Mostara koja emitira program na hrvatskom jeziku službeno je počela s radom 14. ožujka 2016. godine.

Ovu privatnu TV kuću osnovala je grupa od 55 gospodarstvenika iz Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije.

Prva urednica bila je Hloverka Novak-Srzić koja je bila zadužena za obuku novih novinarskih snaga u Hercegovini. Za početak je ova TV kuća emitirala tri sata programskog sadržaja iz vlastite produkcije.

Nakon nešto više od godinu dana počeli su prvi problemi sa financiranjem, te odlazak pojedinih medijskih djelatnika. Prije potpunog gašenja Naša TV je posljednje mjesece rada provela u ‘tihom štrajku’, emitirajući samo vijesti.

Od 1. srpnja 2019. umjesto programa Naša TV sa emitiranjem je započeo novi bh. program na hrvatskom jeziku - RTV Herceg-Bosne.

U ovaj medijski projekt uključeni su HRT Kiss iz Kiseljaka i HRT Oscar C iz Mostara, a političko vodstvo Hrvata odredilo je da projekt financiraju općine s hrvatskom većinom u BiH.

Zanimljivo kako je u Radioteleviziju Herceg-Bosne, tijekom zadnje dvije godine rata u Bosni i Hercegovini uloženo je 10 milijuna njemačkih maraka. Radio Herceg-Bosne je zaživio te on i danas postoji, a televizija je počela emitirati program 26 godina kasnije.

Tijekom godina pokretanja, gašenja, štrajkova i zatiranja hrvatskog jezika u televizijskom svijetu utjecaj navedenih medija je znatno umanjen, a glavni hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini su portali koji u pozitivnom smislu govore o hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini.

O značaju pojedinih portala za Hrvate u BiH govorit ćemo u nekom od sljedećih tekstova uz nadu kako će isto konačno shvatiti hrvatski politički predstavnici.