Hrvati u šoku: Zašto Valentin Inzko rehabilitira ratnog zločinca?

Valentin Inzko, BIH, Valentin Inzko, pregovori, Valentin Inzko, Politika, Valentin Inzko, Valentin Inzko, Milorad Dodik, Valentin Inzko, Milorad Dodik, SNSD, Valentin Inzko, sip, sunspenzija, Valentin Inzko, muslimani, Valentin Inzko, SDP BIH, SDA BIH, NS radom za boljitak, HSP BIH, Valentin Inzko, Valentin Inzko, Srebrenica, Valentin Inzko, Valentin Inzko, HDZ BiH, SNSD, visoki predstavnik, Valentin Inzko, OHR, Valentin Inzko, Bugojno, dževad mlaćo, Valentin Inzko, izbori, Troplet, Valentin Inzko, pismo, Valentin Inzko, HRS, Valentin Inzko, Hrvatska republikanska stranka, Valentin Inzko, Valentin Inzko, Njemačka, Christian Schmidt, Valentin Inzko, Milorad Dodik, negiranje genocida, Valentin Inzko, OHR, vijesti
Arhiva
...primili su vijest da je među 30 bh dužnosnika koje je pomilovao visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko i Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, glavni kreator plana etničkog čišćenja Bugojna, plana koji je sadržavao progone, ubojstva, zatvaranje i mučenje zatočenika u logorima na način normalnom ljudskom umu nezamisliv kao i nasilan nestanak hrvatskih intelektualaca za kojima se i danas traga.

Na spomenutu odluku visokog predstavnika reagirali su iz Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Bugojna.

"Zar je uloga međunarodne zajednice u BiH štiti prava takvih ljudi, zločinaca na kojima je bh pravosuđe palo na testu pravde i pravičnosti te dokazalo da Hrvati Bugojna na nju ne mogu računati. Inzko je odlukom o pomilovanju Dževada Mlaće samo dodatno ohrabrio pravosudna tijela te im poslao puruku da još dublje u svojim ladicama skriju Mlaćin ratni dnevnik, neoboriv dokaz kojeg posjeduju od 2007 godine, a iz samo njima znanih razloga ne žele ga upotrijebiti. Nakon ovakve odluke visokog predstavnika, sasvim sigurno ni neće!", stoji u priopćenju Koordinacije udruga u kojoj se dalje navodi kako su i na koji način hrvatski stradalnici doživjeli Inzckovu odluku.

"Odluku o pomilovanju Dževada Mlaće, mi stradalnici Domovinskog rata Bugojna, doživjeli smo kao novu sadisfakciju zločincu koji se umjesto sudskog progona, vratio na mjesto zločina, u bugojansku Gimnaziju, u ratu jedan tri od najzloglasnija logora za Hrvate, gdje već nekoliko godina predaje matematiku, kao da se ništa dogodilo nije. A to ‘ništa' jesu činjenice koje lede krv u žilama: progon 15 tisuća Hrvata, 311 ubijenih i poginulih hrvatskih civila i branitelja od kojih su mnogi pobijeni na krajnje okrutan način.

Zatvaranje oko dvije tisuće Hrvata u više od deset logora Armije BiH također je bio dio Udruženog zločinačkog plana kojeg je osmislio i proveo Dževad Mlaćo. Zatočenici su izgladnjivani, svakodnevno premlaćivani zbog ćega su mnogi podlegli, vođeni na prve crte obrane služeći kao živi štit, nasilno im je vađena krv. No, Mlaći za provođenje monstruoznog plana ni to nije bilo dosta. 26 odabranih zatočenika, hrvatskih intelektualaca iz Bugojna, odvodedeno je u nepoznato. Za tijelima njih 19 kao i 14 hrvatskih civila još se traga. Do temelja porušena i sustavno opljačkana hrvatska imovina i katolički vjerski objekti bili su također dio plana, plana kojeg je osmislio upravo Mlaćo.
Visoki predstavnik ga usprkos svemu nagrađuje pomilovanjem. O Mlaćinom pomilovanju bošnjački mediji šute, kao da se nije ni dogodilo. Oni u prvi plan stavljaju Antu Jelavića iako je usporedba Jelavića i Mlaće u najmanju ruku neprimjerena", stoji u reagiranju bugojanskih Udruga.

Od visokog predstavnika čelnici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata zatražili su da povuće odluku o pomilovanju Dževada Mlaće te da iskoristi svoje ovlasti i od bh pravosuđa zatraži njegovo konačno procesuiranje.
"U protivnom potez Valentina Inzka doživjet ćemo kao nastavak onoga što je u ratu započeo Mlaćo, plana etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata. Kako drugačije shvatit odluku o pomilovanju zločinca nego kao poruku hrvatskih povratnicima da za njih u Bugojnu nema mjesta!", ističu članovi stradalničkih Udruga.

Od hrvatskih političkih predstavnika zatražili su da i sami budu glasniji u traženju procesuiranja zločina nad Hrvatima Bugojna kao jedinog načina izgradnje mira i suživota u ovom nekad najljepšem srednjobosanskom gradu