Hoće li Trumpova administracija prvo rješavati krizu u BiH?

Sjedinjene Države bi iz pragmatičnih razloga mogle prioritetno rješavati krizu u BiH jer žele stabilizirati situaciju u Europi kako bi se mogle posvetiti svom glavnom geopolitičkom rivalu – Kini, stoji u najnovijoj analizi lihtenštajnskog instituta GIS, koji je poznat po analizama fokusiranim na makroekonomske i geopolitičke aspekte.

Osim toga, kako navode, Donald Trump, predsjednik SAD-a, želi se u regiji predstaviti kao mirotvorac u okviru svoje šire težnje da dobije priznanje za mirotvorstvo i rješavanje konflikata, što, kako naglašavaju, dodatno motivira američku administraciju da se snažnije fokusira na regiju, prenose Nezavisne novine.

Naglašavaju da Rusija svojim djelovanjem u regiji želi spriječiti ulazak tih zemalja u NATO i EU, ali da se zbog rata u Ukrajini ne može posvetiti Balkanu onoliko koliko bi željela. Nadalje, navode da Kina također promiče svoje ekonomske interese u regiji, ali da zbog prenapregnutosti resursa širom svijeta možda neće inzistirati na provođenju svoje politike na zapadnom Balkanu, jer bi potencijalne koristi za Peking u širem kontekstu bile minimalne.

Kada je riječ o Turskoj, autori ističu da su Washington i Ankara iz pragmatičnih razloga na sličnoj liniji te da bi mogli surađivati na tom polju. Što se tiče EU-a, ocjenjuju da su SAD spremne na angažman s Bruxellesom, ali da ne žele promicati proširenje EU-a i druge benefite koji su zanimljivi Bruxellesu, a za Washington ne predstavljaju poseban prioritet.

Kao što smo i ranije pisali, i autori studije slažu se da su Amerika i Europa pronašle zajednički interes u sigurnosnoj sferi, što će dodatno dovesti do koordinacije Bruxellesa i Washingtona u Europi, posebno na zapadnom Balkanu. Podsjećanja radi, europski mediji nedavno su pisali da se Trump osobno angažirao kod Viktora Orbána, mađarskog premijera, i Roberta Fica, premijera Slovačke, kako bi smanjili netrpeljivost prema Bruxellesu i uskladili se s njegovim potezima u sigurnosnoj sferi. Autori studije također smatraju da se može očekivati više suradnje, a manje tenzija između Trumpa i Europe, barem kada je sigurnost u pitanju.

"U Washingtonu raste svijest da učinkovito okretanje prema Aziji zahtijeva stabilniju i sigurniju Europu. SAD ne mogu osigurati svoje vitalne interese ako Kina i Rusija budu u stanju uspostaviti proširenu i dominantnu sferu utjecaja u zapadnoj Europi. Veća stabilnost na zapadnom Balkanu uklonila bi potencijalno žarište u pozadini kritičnog istočnog krila NATO-a", ističu autori.

Kada je riječ o BiH, čini se da su SAD, prema autorima analize, spremne raditi na konstruktivnom uključivanju Srbije i Hrvatske.

"Jasno je da bi svaka američka inicijativa trebala imati podršku obiju zemalja. Izgledi za uspješan novi napor također bi imali koristi od podrške Njemačke", naglašavaju autori.

Dio studije o BiH, čini se, prilično favorizira Trumpov odnos prema vanjskoj politici. Primjerice, autori tvrde da State Department nastavlja davati podršku OHR-u unatoč "katastrofalnom neuspjehu" te kancelarije od osnivanja do danas. Također kritiziraju State Department zbog financiranja različitih nevladinih programa na Balkanu, što je mišljenje koje dijeli i Trump.

Autori ocjenjuju da će Trumpova administracija željeti ukinuti OHR i pružiti podršku trima ravnopravnim suverenim entitetima u BiH.

"Koliko daleko bi se moglo ići s ovim pristupom ovisi o odgovoru Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) i EU-a, koji su oboje podržali agendu izgradnje nacije u BiH", navode autori. Iz ovog dijela analize vidi se da autori favoriziraju hrvatski pristup rješavanju krize u BiH jer se implicitno uvodi ideja trećeg entiteta, ali se istovremeno ograđuju ističući da ta politika ne može uspjeti bez podrške OESS-a i EU-a, koji, kako sami priznaju, ne zagovaraju takav pristup rješavanju krize u BiH.