HNŽ jedina županija u BiH bez zakona o šumarstvu, struka traži hitno usvajanje

Unatoč činjenici da više od polovice teritorija Bosne i Hercegovine čine šume, država se suočava s paradoksom da u entitetu Federacija BiH već 16 godina ne postoji zakon koji bi regulirao ovu oblast. Zbog toga su šume izložene devastaciji, šumarska poduzeća posluju neefikasno i pod političkim utjecajem, a cijelom sektoru prijeti kolaps zbog novih pravila o uvozu drva koje najavljuje Europska unija.

Situacija je posebno alarmantna u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja je jedina administrativna jedinica u Bosni i Hercegovini u kojoj se šume eksploatiraju bez važećih propisa, unatoč djelovanju tri javna poduzeća koja gospodare šumama i velikoj pokrivenosti šumskim površinama u toj županiji.

"Ne prihvaćamo uvriježeno mišljenje da nešto ne može. I šumarska znanost i struka, koje su najpozvanije govoriti o rješenjima, smatraju da 'šumarsko pitanje' ima rješenje. Iskreno vjerujemo da suradnja akademske zajednice, šumarske prakse, institucija, civilnog sektora i medija, utemeljena na međusobnom uvažavanju i razumijevanju, može dati velike rezultate", kazala je Lejla Kusturica iz Fondacije Atelje za društvene promjene ACT na otvaranju stručne rasprave "Izlaz iz stanja anarhije: Šumarstvo HNŽ između problema i rješenja", koju su jučer u Jablanici organizirali Fondacija Atelje za društvene promjene ACT i Transparency International u Bosni i Hercegovini.

"Više od 80 posto direktora javnih poduzeća koja upravljaju šumama politički su povezane osobe. Sječa se realizira u potpunosti, dok se pošumljavanje provodi u obimu od tek 50 posto planiranog. Uz to, poduzeća koja zapošljavaju više od 9.000 radnika posluju s minimalnom dobiti te bilježe gotovo 30 milijuna KM nenaplaćenih potraživanja od dobavljača, od čega je više od 15 milijuna starije od godinu dana, pa je njihova naplata upitna", istaknuo je Aleksa Vučen predstavljajući analizu o upravljanju šumama koju je izradio Transparency International. Dodao je kako je ugrožavanje okoliša i devastacija šuma postalo, uz ekološko, i pitanje korupcije.

"Zahvaljujući nedostatku zakona, kratkoročnom inzistiranju na profitu umjesto održivosti, političkom utjecaju i gospodarenju šumama temeljenom na eksploataciji, stanje je postalo neodrživo, dok je zanemarivanje šuma poprimilo kritične razmjere."

Prof. dr. Muhamed Bajrić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održao je predavanje na temu "Šume i bujične poplave", u kojem je naglasio opasnost koju ekstremne klimatske promjene predstavljaju za živote ljudi i njihovu imovinu, a koja proizlazi iz zakonske neuređenosti sektora šumarstva.

Drugi dio stručne rasprave bio je posvećen problemima i mogućim rješenjima u smjeru konačnog usvajanja Zakona o šumarstvu Hercegovačko-neretvanske županije. Predstavnici sva tri javna poduzeća koja gospodare šumama u toj županiji, Kantonalne uprave za šumarstvo HNŽ te Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu složili su se da bi donošenje Zakona o šumarstvu HNŽ riješilo velik dio nagomilanih problema u sektoru.

"Naš sektor dugo je ostavljen bez zakonskog rješenja, iako u suštini postoji i potreba i volja da se taj zakon usvoji. Ipak, izostaje politička volja, odnosno politički interes da se to brzo dogodi", izjavio je prof. dr. Dženan Bećirović, predstavnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

"To nas dovodi u situaciju u kojoj sektor ne funkcionira onako kako bi trebao, odnosno ne može dosegnuti međunarodne standarde održivog gospodarenja šumskim ekosustavima", dodao je Bećirović.

"Nepostojanje zakona u sektoru šumarstva problem je koji traje još od 2009. godine. U stručnom smislu najviše poteškoća imamo u fazi planiranja, a upravo bi Zakon o šumama trebao riješiti pitanje načina izrade šumskoprivrednih osnova i ostalih planskih dokumenata u sektoru u kojem radimo", istaknula je Mirhana Tuzlaković, vršiteljica dužnosti direktorice Šumarstva "Srednje neretvansko" d.d. Mostar. Dodala je kako zbog zakonske neuređenosti dolazi do niza operativnih problema, poput izostanka sufinanciranja održivog gospodarenja šumama.

Iz Šumarstva "Prenj" d.d. Konjic upozoravaju i na razorne požare koji iz godine u godinu pustoše velike šumske površine, pri čemu su šumarska poduzeća praktično ostavljena sama da se nose s tim problemom.

"Područje Konjica i cijele Hercegovine vrlo je zahtjevno za provođenje gospodarenja šumama, osobito zbog velikog broja šumskih požara koji nanose ogromnu štetu šumskom fondu i zemljištu. U posljednjih sedam ili osam godina ostali smo bez najmanje 8.000 hektara vrijedne šume. Borba protiv tih požara u ovakvom stanju bezakonja izuzetno je teška jer su vam ruke praktično vezane", kazao je direktor Fedža Voloder.

Napomenuo je kako poduzeće na čijem je čelu ima dobrovoljnu protupožarnu jedinicu od petnaestak članova koji, uz redovne poslove, sudjeluju u gašenju svih šumskih požara na području Konjica.

Da je postojanje tri šumarska poduzeća na području HNŽ slabost sustava, smatraju i u trećem poduzeću.

"Možemo razgovarati i imati različita mišljenja, ali nepostojanje zakonskog rješenja za sektor šumarstva u HNŽ problem je koji politika očigledno ne želi riješiti. Što se mene tiče, bolji je bilo kakav zakon nego nikakav", kazao je Trpimir Jelić, direktor JP ŠGD "Šume Hercegovačko-neretvanske" d.o.o. Mostar.

"Treba ga usvojiti u bilo kojem obliku, a potom eventualno vršiti izmjene i dopune", dodao je, navodeći kako poduzeće trpi velike financijske gubitke zbog postojećeg stanja.

Na kraju se oglasio i Dženan Šoto, novi direktor Kantonalne uprave za šumarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, osvrnuvši se na aktualni proces donošenja zakona.

"Naše ministarstvo je u kolovozu 2025. godine Prijedlog zakona o šumarstvu HNŽ uputilo Vladi HNŽ na razmatranje i usvajanje, odnosno upućivanje u daljnju proceduru. Nadamo se da će prijedlog biti razmatran na jednoj od narednih sjednica Vlade jer je i naše funkcioniranje u postojećim okolnostima izuzetno otežano, posebno u dijelu organiziranja čuvarske službe", rekao je Šoto.

Ako svi žele zakone, postavlja se pitanje zašto ih nema. Upravo zato je sa jučerašnje stručne rasprave upućen još jedan zajednički apel vodećim političkim strankama da konačno postignu dogovor o usvajanju sveobuhvatnih, pravednih i modernih zakonskih rješenja za šumarski sektor.

Riječ je o Zakonu o šumarstvu Hercegovačko-neretvanske županije i Zakonu o šumama Federacije Bosne i Hercegovine.