Hercegbosanska županija gotovo 20 godina dodjeljivala koncesije po zakonu koji ne postoji

Hercegbosanska županija gotovo je dvadeset godina dodjeljivala koncesije na temelju zakona koji – ne postoji. Riječ je o najmanje 55 energetskih i rudarskih projekata vrijednih više od 1,6 milijardi eura, koje su županijske vlasti u zapadnoj Bosni i Hercegovini odobravale prema propisu koji je stavljen izvan snage još 2007. godine, piše Radio Slobodna Evropa.

Nezakonitost je otkrivena tek prošle godine, kada je Općina Bosansko Grahovo zatražila zaštitu pred Ustavnim sudom Federacije BiH, tvrdeći da je u potpunosti isključena iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na svojem području.

„Ustavni sud Federacije BiH tada nam je kazao da je taj zakon stavljen izvan snage još 2007. godine“, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) Smiljka Radlović, načelnica Bosanskog Grahova.

Ustavni sud Federacije BiH službeno je obavijestio i Općinu i županijske vlasti da se propis prema kojem su koncesije dodjeljivane „ne može i ne smije primjenjivati, jer ne postoji“. Unatoč toj odluci, praksa dodjele koncesija nije zaustavljena.

Zbog neprovođenja obvezujuće i konačne odluke Ustavnog suda, u slučaj se uključilo i Tužiteljstvo Hercegbosanske županije.

„Tužiteljstvo Hercegbosanske županije provodi sve mjere i radnje s ciljem utvrđivanja kaznene odgovornosti osoba odgovornih za neprovođenje odluke“, kazali su za Radio Slobodna Europa iz tog tužiteljstva.

Prema ocjeni tužiteljstva i pravnih stručnjaka, odlukom Ustavnog suda Federacije BiH u pravni vakuum dovedeni su i svi projekti koji su u međuvremenu realizirani.

Ugovori na temelju kojih su građeni smatraju se ništavnima od samog potpisivanja, što otvara pitanje zakonitosti ulaganja vrijednih milijarde eura, ali i odgovornosti onih koji su ih odobrili.

Među tim projektima su i tri izgrađene vjetroelektrane: „Ivovik“, koja je u kineskom vlasništvu, „Mesihovina“, koju je izgradila državna elektroprivreda, te „Jelovača“, koju je izgradila privatna tvrtka iz Bosne i Hercegovine. Svaki od tih projekata vrijedan je oko 100 milijuna eura.

Ovaj propust otvorio je prostor za moguće tužbe mještana kojima je oduzimano zemljište, ali i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Kako navode u Tužiteljstvu Hercegbosanske županije, moguća je i kaznena odgovornost premijera i ministara iz pet dosadašnjih vlada, s obzirom na to da je Ustavni sud kao nadležna tijela za provedbu presude iz 2007. godine odredio Vladu i Skupštinu Hercegbosanske županije.

Do sada su saslušani predstavnici Vlade, Skupštine i Ministarstva gospodarstva, kao i županijska pravobraniteljica nadležna za zaštitu javne imovine, u svojstvu svjedokinje.

U decentraliziranom sustavu vlasti država Bosna i Hercegovina nadležna je isključivo za projekte koji bi se gradili na državnim granicama.

Koncesije za većinu projekata dodjeljuju Vlada Republike Srpske i deset županijskih vlada u Federaciji BiH, koje, među ostalim, imaju nadležnosti u području gospodarstva.

Koliko je koncesijskih ugovora potpisano?

Prema podacima do kojih je došao Radio Slobodna Europa, Vlada Hercegbosanske županije potpisala je najmanje 55 koncesijskih ugovora za projekte iz energetike, rudarstva i turizma, od kojih je šest u međuvremenu raskinuto.

Ukupna procijenjena vrijednost tih investicija premašuje 1,6 milijardi eura.

Procijenjena vrijednost 18 planiranih vjetroparkova iznosi oko 1,5 milijardi eura.

Vjetroelektrana Ivovik, koja je u potpunosti u kineskom vlasništvu, već je izgrađena i nalazi se u probnom radu. Od početka gradnje traje spor između vlasti i mještana, koji tvrde da im je nezakonito oduzeto zemljište na kojem je izgrađen dio elektrane.

„Ako nema zakona, onda nema ni prava. Svaka pojedina koncesija je ništavna. Po mojem mišljenju, odluka Ustavnog suda Federacije BiH mora utjecati i na Ivovik, jer je i raspolaganje zemljištem po tom nepostojećem zakonu ništavno“, kazao je za RSE Perica Babić, odvjetnik mještana.

Projekt vjetroelektrane Ivovik trenutačno predstavlja najveće kinesko izravno ulaganje u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, vjetroelektrana Mesihovina, u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, puštena je u rad 2018. godine.

Ista elektroprivreda dobila je i koncesiju za izgradnju još jednog vjetroparka Poklečani, čemu se protive mještani i ekološke udruge jer je projekt planiran na rubu zaštićenog prirodnog područja.

Vjetroelektranu Jelovača za vlastite potrebe izgradila je privatna tvrtka FEAL, jedna od najvećih proizvođača aluminijskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Iz tih tvrtki nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Europa jesu li se obraćali vlastima ili su se vlasti njima obraćale u vezi s mogućom ništavnošću koncesijskih ugovora.

Osim vjetroelektrana, Hercegbosanska županija dodijelila je i koncesije za najmanje pet solarnih elektrana, čija se vrijednost procjenjuje na više od 690 milijuna eura.

Svi solarni projekti nalaze se u različitim fazama planiranja, a koncesionari i dalje traže financijere.

Koncesije su dodjeljivane i za eksploataciju mineralnih sirovina, ponajprije dolomita, vapnenca i građevnog kamena, ali i lignita, magnezija te drugih sirovina kojima je taj dio Bosne i Hercegovine bogat.

Politička šutnja

Pet premijera i pet vlada Hercegbosanske županije, postupajući prema prijedlozima pet različitih ministara gospodarstva, sudjelovalo je u dodjeli koncesija od 2008. do 2025. godine na temelju zakona koji je u tom razdoblju bio izvan pravne snage.

Nijedan od bivših ni sadašnjih dužnosnika nije odgovorio na upite Radija Slobodna Europa za očitovanje o ovom slučaju.

Bez odgovora je ostalo i Ministarstvo gospodarstva Hercegbosanske županije, koje nije reagiralo na pisani upit RSE-a.

U tom upitu zatraženo je pojašnjenje na koji način vlasti namjeravaju riješiti status najmanje 55 koncesijskih ugovora dodijeljenih u tom razdoblju, a koje Ustavni sud Federacije BiH, Tužiteljstvo Hercegbosanske županije i pravni stručnjaci smatraju ništavnima od samog potpisivanja.

Predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Jozo Ćosić izjavio je za RSE da je usvojen nacrt novog Zakona o koncesijama, ali da se čeka da ga Vlada uputi u parlamentarnu proceduru u formi prijedloga.

„Nadam se da će se pred zastupnicima naći u sljedećih mjesec ili dva. Vjerojatno će se pitanje ranije dodijeljenih koncesija riješiti u završnim odredbama. To pravnici rade. Ne znam detalje“, kazao je Ćosić.

Kako je došlo do ove situacije?

Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je u rujnu 2007. godine da je Hercegbosanska županija donijela Zakon o koncesijama bez obveznih konzultacija s općinama na čijem se području nalaze prirodni resursi i imovina, poput zemljišta, šuma i ruda.

Županijskim vlastima ostavljen je rok do svibnja 2008. godine za donošenje novog zakona usklađenog s Ustavom. Umjesto toga, u lipnju 2008. godine izmijenjen je i dopunjen stari zakon, iako je on prema odluci Ustavnog suda prestao vrijediti dva mjeseca ranije.

Taj „dopunjeni zakon“, kako je gotovo dva desetljeća kasnije naveo i sam Ustavni sud Federacije BiH u odluci iz 2025. godine, „nije se mogao i smio primjenjivati“.

U obrazloženju nacrta novog Zakona o koncesijama iz prošle godine, u koji je Radio Slobodna Europa imao uvid, vlasti su navele da se „usvajanjem dopuna pretpostavljalo da je presuda Ustavnog suda provedena“.

Istodobno su naveli i da „u proteklih gotovo 18 godina nije bilo nikakve reakcije Ustavnog suda po ovom pitanju“.

Iz Ustavnog suda Federacije BiH za RSE su, međutim, naveli da je odluka objavljena u Službenim novinama Federacije BiH te da Sud nije imao obvezu dodatno obavještavati Vladu Hercegbosanske županije niti pratiti izvršenje presude.

Što će biti s koncesijama?

„Neznanje pravnih propisa ne oslobađa od odgovornosti, osobito one koji su dužni poznavati zakon. Ako je nešto učinjeno protivno odluci Ustavnog suda, takvi pravni akti su ništavni“, kazao je za RSE Šahbaz Džihanović, bivši sudac Ustavnog suda Federacije BiH.

Džihanović navodi da se ništavnost svih rješenja o koncesijama mora utvrđivati u posebnim sudskim postupcima.

Isto navode i iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije, gdje su za RSE istaknuli da se „akt donesen bez pravne osnove ili suprotno obvezujućoj sudskoj odluci smatra ništavnim od samog početka (ex tunc)“.

Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije naveli su i da nisu nadležni za pokretanje postupka utvrđivanja ništavnosti ugovora o koncesijama, već da je to u nadležnosti „tijela zaduženog za zaštitu imovine Hercegbosanske županije“.

Nadležna županijska pravobraniteljica Ankica Sliško nije odgovorila na upit RSE-a o tome je li pokrenula postupak utvrđivanja ništavnosti ugovora.

S obzirom na stavove Ustavnog suda i Tužiteljstva Hercegbosanske županije, bivši i sadašnji županijski dužnosnici mogli bi se suočiti s mogućim tužbama tužiteljstva, općina, mještana i investitora koji su u projekte uložili milijune eura.

Iz Tužiteljstva Hercegbosanske županije za RSE su naveli da su „pribavili mišljenja, informacije, podatke i određene materijalne dokaze“.

Do danas nijedna optužnica nije podignuta niti potvrđena.