Godišnjica posljednjeg prolaska 'Ćire' kroz Čapljinu: Od uskotračne pruge do popularne biciklističke staze

Ćiro biciklijada

Na današnji dan, 6. studenoga 1966. godine, kroz Čapljinu je prošao posljednji Ćiro, uskotračni vlak koji je desetljećima bio simbol povezanosti, napretka i života na ovim prostorima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izgradnju mreže uskotračnih pruga u Bosni i Hercegovini započela je Austro-Ugarska monarhija krajem 19. stoljeća, a pruge širine 0,76 metara služile su prvenstveno kao strateški vojni objekti. Ipak, s vremenom su postale pokretač razvoja, povezujući jadranske luke sa zaleđem i srednjom Europom, piše Stanislava Borovac.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Od Metkovića do Zelenike – pruga koja je mijenjala živote

Prva dionica Južne pruge, Metković–Mostar (42,4 kilometra), otvorena je 13. lipnja 1885. godine, dok je pruga GabelaZelenika, s ograncima prema Trebinju i Dubrovniku, u promet puštena 1901. godine.
Te su pruge tada bile simbol modernizacije – donijele su nova radna mjesta, ubrzale promet robe i ljudi te povezale Hercegovinu s europskim tržištima i kulturnim središtima.

Ćiro – vlak koji je postao legenda

Nadimak „Ćiro” pojavio se tek pred kraj postojanja uskotračnih pruga, ali je ostao u kolektivnoj memoriji kao sinonim za jedno doba i način života.
Ukidanjem pruge GabelaZelenika 1976. godine, završena je era uskotračnih vlakova.

Danas uspomenu na Ćiru čuvaju stare željezničke postaje, mostovi i tuneli koji svjedoče o vremenu kada su ljudi, roba i ideje svakodnevno putovali ovim tračnicama.
U okolici Čapljine ostala su tri povijesna mosta: most Struge na rijeci Trebižat, most na rijeci Krupi, te Tresana u Gabeli – najduži most na cijeloj trasi Ćire.

Ćiro danas živi kroz biciklističku stazu

Danas Ćiro živi u novom obliku — kroz revitaliziranu biciklističku stazu koja povezuje Mostar i Dubrovnik.
Projekt „Bicikliranjem kroz povijest“, koji je započeo 2014. godine, pokrenula je Udruga HerzegovinaBike, a kasniji projekti Ćiro Heritage i Ćiro 2 dodatno su unaprijedili ideju i stvorili temelje cikloturizma u Hercegovini.

Deset godina kasnije, Ćirina staza postala je omiljena ruti među biciklistima iz cijelog svijeta koji uživaju u hercegovačkim krajolicima, kulturnoj baštini i gostoljubivosti lokalnog stanovništva.