Gilja: 'Projekt u koji smo uložili 90 milijuna eura biti će realiziran do 2023.'

O radu ovog poduzeća, trenutačnim projektima i planovima, kao i onome što najviše zanima potrošače, a to je pitanje hoće li poskupjeti struja, razgovarali smo s prvim čovjekom Elektroprivrede HZ HB, mr. sc. Marinkom Giljom, generalnim direktorom.
Proslavljate 26. obljetnicu poduzeća. Kakva je bila ova godina za Elektroprivredu HZ HB?

Najprije se moram dotaknuti prošle godine koja je bila najlošija, hidrološki, od osnutka Elektroprivrede HZ HB d. d. Mostar. Navrijeme smo prepoznali kriznu situaciju za poduzeće i sa svojim timom sam donio preventivne odluke o štednji u svim segmentima poslovanja, gdje god je bilo moguće, a da se ne ugrozi pogonska spremnost.

Iako su mjere štednje u tom trenutku bile nezahvalne, pokazale su se ispravnom odlukom i upravo zahvaljujući tome mi smo prošlu godinu završili pozitivno, što je bio dobar temelj za ovu godinu.

Isti trend nastavili smo i u prvom polugodištu, ostvarili bruto dobit od 38,628.466 KM te u istom razdoblju povećali prihod za 36,9 posto u odnosu na planirani, a u odnosu na isto razdoblje prošle godine za čak 47,5 posto. U prvom polugodištu tekuće godine proizveli smo 1283,75 GWh električne energije, što je više od planiranog za 56,94 posto.
Pustill ste u ovoj godIni u rad vietroelektranu Mesihovina.Recite nam nešto o ovom velikom projektu?

Ova godine ostat će upamćena, kako za Elektroprivredu HZ HB tako i za elektroenergetski sektor u ovom dijelu Europe, po puštanju u rad naše VE Mesihovina koja je prva vjetroelektrana u BiH i prva ovakva u jugoistočnoj Europi.

O detaljima VE Mesihovina govorio sam u medijima u više navrata, tako da je to javnosti dobro poznato, a sad mogu reči da smo mi svoj strateški cilj ostvarill puštanjem u rad 22 agregata jedinične snage 2,3 MW. Mesihovina je u prvih osam mjeseci tekuće godine proizvela 85 GWh električne energije.
Imate li poticaje za proizvodnju vjetroenergije?

Nažalost, ne. VE Mesihovinaprva vjetroelektrana u BiH, nije u sustavu poticaja zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota, ali mi ćemo koristiti svaku priliku i lobirati da se on uključi u poticaje.
Kakvi su daljnji planovi?

Kao jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi električnu energiju isključivo iz obnovljivih izvora, tj. hidroelektrana i vjetroelektrana, nismo prestali razvijati izgradnju takvih proizvodnih objekata.

Sada smo svoje snage usmjerili na proizvodne projekte kao što su CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana.

U srpnju ove godine položen je kamen temeljac za gradnju CHE Vrilo snage 66 MW i vrijednosti od oko 90 milijuna eura. Taj projekt planiramo pustiti u pogon do kraja 2023. godine. Ovim potvrđujemo svoju razvojnu strategiju jer želimo biti vodeći u zemlji u proizvodnji tzv. zelene energije.
U zimskom smo razdoblju kad je povećana potrošnja električne energije. Je li Elektroprivreda HZ HB spremna?

Kontinuirano ulažemo u izgradnju i rekonstrukciju distribucijske mreže i objekata te projekte sustavnoga unaprjeđenja modernizacije poslovanja u cilju sigurne i stabilne opskrbe električnom energijom svih naših kupaca.

U Distribuciji električne energije su iz toga razloga u tijeku dva velika projekta, i to: rekonstrukcija i izgradnja distribucijskih mreža i trafostanica nabava električnih brojila i projekt SCADA/DMS/OMS sustava s pripadajućim telekomunikacijskim sustavom, tako da svojim potrošačima možemo jamčiti kvalitetnu, sigurnu i kontinuiranu isporuku električne energije.
Hoćete li do kraja godine poskupljivati električnu energlju kučanstvima?

Nečemo pokretati novi tarifni postupak za povečanje cijena električne energije u ovoj godini jer, kao što sam u više navrata govorio, a i kad sam došao na poziciju čelnog čovjeka EP HZ HB rekao sarn da ču sve činiti da ne dolazi do povećanja cijena elekrrične energije kućanstvima.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije započela je raspravu o nacrtu proračuna Hercegovačko-neretvanske županije za 2019. godinu. Također, donesena je odluka o dodjeli milijun maraka za gospodarstvo. O nacrtu proračuna HNŽ-a u uvodu je govorio Adnan Faladžić, ministar financija.
Povećanje izdvajanja

Tijekom rasprave posebice je istaknuto kako če u proračunu biti planirana sredstva za onaj dio obveza koje je Vlada preuzela potpisivanjem kolektivnih ugovora sa sindikatima zdravstva i obrazovanja, kao i onih čije se potpisivanje uskoro očekuje, odnosno kolektivnih ugovora sa sindikatima policijskih i državnih službenika i namještenika.

Također, resorno ministarstvo zaduženo je da razmotri mogućnosti povećanja proračunskih izdvajanja za visokoškolske ustanove te područje kulture i sporta.

Ministri su ukazali na zakonske obveze koje ih očekuju u 2019. godini, nakon čega je za-ključeno kako će svi prijedlozi biti dostavljeni resornom ministarstvu koje če za sljedeću sjednicu pripraviti nacrt proračuna.

Vlada je usvojila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima HNŽ-a koji je upućen u daljnji skupštinski postupak. Istaknuto je i to kako su razlozi donošenja isključivo usuglašavanje sa Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine.

Iz resora Ministarstva za pitanja branitelja doneseno je niz odluka koje se odnose na odobravanje jednokratnih novčanih pomoći za pokrivanje troškova liječenja branitelja i članova njihovih obitelji, izgradnju spomen-obilježja i obilježavanje značajnih datuma.

Vlada je, kontinuirano radeći na rješavanju problema tužbi i presuda na teret županijskoga proračuna, usvojila zaključak u vezi s nastavkom aktivnosti na provedbi javnih poziva o podnošenju prijava potraživanja, odnosno zaključenja izvansudskih nagodbi, piše Večernji.ba.
Pomoć gospodarstvu

Vlada Hercegovačkonere-tvanske županije dala je suglasnost na sporazume o prijenosu vlasništva nad opremom za educiranje i stjecanje potrebnih praktičnih znanja, nabavljenoj u sklopu projekta BACAR, u kojem je partner Ministarstvo gospodarstva, Srednjoj poljoprivredno-tekstilnoj i Turističko-ugostiteljskoj školi u Mostaru.

Takoder, Vlada je usvojila informaciju Ministarstva gospodarstva o provedbi javnog poziva i odluku o dodjeli 1,000.000 maraka za subvencije privatnim poduzećima i poduzetnicima.

Vlada je na sjednici raspravila i informaciju Ministarstva unutarnjih poslova koja se odnosi na problematiku vezanu uz migrantsku krizu te je usvojila zaključak kojim zadužuje MUP da nastavi kontinuirano pratiti stanje na terenu, poduzimati sve potrebne mjere i o tome redovito izvješćivati Vladu.

(www.jabuka.tv)