Gašenje Koksare u Lukavcu prijeti stabilnosti željeznica FBiH
Gašenje proizvodnje u lukavačkoj Koksari, nekadašnjem GIKIL-u, otvorilo je ozbiljna pitanja o održivosti željezničkog sustava u Federaciji BiH. Kako piše Biznis Info, prekid rada ove tvornice označava i kraj 74 godine duge suradnje s Željeznicama FBiH, koje su time ostale bez svog ključnog teretnog partnera.
Riječ je o snažnom financijskom udarcu, s obzirom na to da je Koksara sudjelovala s 25 do 30 posto u ukupnim prihodima od robnog prijevoza. Procjenjuje se da će Željeznice FBiH na godišnjoj razini gubiti između 20 i 25 milijuna konvertibilnih maraka, dok se u Republici Srpskoj očekuje dodatni gubitak od oko pet milijuna KM.
Model poslovanja pod pritiskom
Iz Željeznica FBiH ističu kako je sustav godinama bio oslonjen na velike industrijske pogone te da je prestanak rada takvih tvornica doveo u pitanje dosadašnji model poslovanja. Iako se razmatra djelomična kompenzacija kroz prijevoz koksa iz Luke Ploče prema Zenici, ti prihodi ne mogu nadomjestiti gubitak domaće proizvodnje.
Uprava najavljuje da će prioritet u narednom razdoblju biti očuvanje likvidnosti, ali i pokušaj vraćanja dijela tereta koji je proteklih godina prešao na cestovni prijevoz. Kao moguća rješenja spominju se izmjene zakonske regulative, uključujući donošenje zakona o prijevozu opasnih tvari te inicijativa za namjensko izdvajanje sredstava iz akciza za razvoj željezničke infrastrukture.
Reforme kao pitanje opstanka
Iz ovog javnog poduzeća poručuju da je gašenje Koksare svojevrsni alarm za dubinsku transformaciju sustava.
“Gašenje Koksare Lukavac predstavlja svojevrsni okidač koji nas prisiljava da sistem, koji je decenijama bio zapušten, transformišemo u moderan servis”, navode iz Željeznica FBiH.
Naglašavaju da dugoročna održivost ovisi o snažnijoj potpori vlasti i sveobuhvatnim reformama koje bi željeznički sektor prilagodile novim tržišnim okolnostima.
Bez hitnih poteza države i jasnog redefiniranja uloge željeznica u gospodarskom sustavu, upozoravaju, BiH bi mogla ostati bez jednog od ključnih stupova industrijske stabilnosti. Modernizacija, ističu, više nije razvojni izbor, nego preduvjet opstanka transportnog sektora.