Europska komisija upozorava na pogoršanje stanja medija u BiH

Posljednje izvješće Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji jasno naglašava zabrinjavajuće trendove kada su u pitanju stanje medija, sloboda govora i izazovi s kojima se suočavaju novinari i novinarke.

Za Bosnu i Hercegovinu istaknuto je kako tijekom izvještajnog razdoblja nije postignut nikakav napredak u jamčenju slobode izražavanja i medija te zaštite novinara, navodi Europska komisija.

„Zemlja i dalje bilježi duboku stagnaciju medijskih sloboda, uz zabrinjavajuće znakove pogoršanja“, stoji u izvješću.

Ističe se kako se novinari suočavaju s kontinuiranim pritiscima i zastrašivanjem, a navedeni su konkretni primjeri:

Politički pritisak i prijetnje – nastavljeni su politički pritisci, verbalni napadi, zastrašivanja i prijetnje novinarima, uključujući i od političkih dužnosnika, a posebno su na meti novinarke. Vlasti su te prijetnje i napade nastavile umanjivati, umjesto da pokažu nultu toleranciju.

Statistika napada – Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće počelo je prikupljati službene podatke i prijavilo 36 napada. Udruga BH novinari primila je 54 prijave u 2024. (dok ih je 2023. bilo 84), a Ured ombudsmana devet.

SLAPP tužbe – strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, osmišljene kako bi zastrašivale i ušutkavale novinare, dodatno potiču samocenzuru. Broj takvih tužbi znatno je porastao tijekom 2024. godine – podneseno ih je 35, naspram 41 u prethodnih deset godina, što naglašava hitnost usklađivanja s europskim anti-SLAPP zakonodavstvom.

Institucionalno praćenje – uspostavljena je mreža kontaktnih točaka u tužiteljstvima i tijelima za provedbu zakona širom zemlje radi praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima. Međutim, vlasti moraju osigurati održivost te mreže i dokazati konkretne rezultate institucionalnog postupanja.

Prekarnost profesije – novinarstvo ostaje nesigurna profesija s niskim plaćama i slabom radnom sigurnošću. Radnička prava se rijetko poštuju, sindikaliziranost je niska, a novinarke su u još lošijem položaju.

Ozbiljni nedostaci i nazadovanja

Kada je riječ o zakonskom okviru, izvješće ističe nekoliko ozbiljnih manjkavosti i nazadovanja:

Dekriminalizacija klevete – kaznene sankcije za klevetu u Republici Srpskoj i dalje imaju „zastrašujući učinak“ (engl. chilling effect), odnosno mogu dovesti do samocenzure i odvraćanja od izražavanja mišljenja. Komisija preporučuje da se kleveta dekriminalizira u cijeloj zemlji.

Zakon o „stranim agentima“ – zakon koji je u veljači 2025. godine usvojila Republika Srpska, a koji organizacije civilnog društva označava kao „strane agente“, negativno je utjecao na slobodu udruživanja, izražavanja i informiranja, osobito za medijske organizacije registrirane kao nevladine. Ustavni sud BiH u svibnju ga je proglasio neustavnim.

Financijska nestabilnost i politička kontrola javnih emitera i dalje predstavljaju ozbiljan problem za medijski pluralizam:

Financijska održivost – nije postignut nikakav napredak u osiguravanju financijske stabilnosti BHRT-a (Radiotelevizije Bosne i Hercegovine), koji zbog nedostatka stabilnih prihoda i dugotrajnih sporova s entitetskim emiterima i dalje posluje pod prijetnjom gašenja. Dug RTRS-a prema BHRT-u iznosi gotovo 50 milijuna eura.

Politički utjecaj – politički nadzor nad državnim i entitetskim emiterima i dalje traje, ponajviše kroz politički imenovane upravne odbore.

Širenje dezinformacija – Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) nastavlja širiti ruske dezinformacije, uključujući one o agresiji Rusije na Ukrajinu i o europskom putu BiH.

Transparentnost vlasništva – i dalje nije postignut dovoljan napredak u osiguravanju javnosti podataka o vlasničkoj strukturi medija.

U izvješću se također spominje i gašenje medijske kuće Al Jazeera Balkans te smanjenje financiranja od strane donatora, uključujući i ukidanje programa USAID-a. Ti događaji navedeni su kao ključni faktori koji dodatno pogoršavaju stanje slobode medija i sužavaju prostor za djelovanje civilnog društva u Bosni i Hercegovini.

Naglo zatvaranje Al Jazeere Balkans ostavilo je najmanje 200 novinara i medijskih djelatnika bez posla, što prema Komisiji jasno ukazuje na nestabilnost i nesigurnost novinarske profesije. Gašenje financijske podrške USAID-a, pak, ozbiljno je utjecalo na rad neovisnih medijskih kuća i organizacija civilnog društva.

Preporuke Europske komisije

Europska komisija ponovila je iste preporuke kao i prethodne godine, uz naglasak da se hitno moraju provesti:

Osigurati zaštitu novinara te sustavno i institucionalno praćenje prijetnji i nasilja nad njima.

Osigurati financijsku održivost i političku neovisnost javnih emitera te uskladiti entitetske zakone s državnim zakonom o sustavu javnog emitiranja.

Donijeti zakon o transparentnosti vlasništva medija i kriterijima za javno oglašavanje.

Dekriminalizirati klevetu u cijeloj zemlji.

Usvojiti zakon o elektroničkim komunikacijama i elektroničkim medijima u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.

Zaključno, nalazi Europske komisije ukazuju na to da, iako postoje određeni mehanizmi za praćenje, stvarni napredak u području slobode izražavanja i medijske neovisnosti nije postignut. Politička uplitanja i nasilje nad novinarima i dalje su ozbiljan i sustavan problem.