Danas obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv mina

aktivnosti na razminiravanju, Hum, mine, Mostar, mine, deminer, mine, deminer, pirotehničari, pirotehnika, crna kronika, deminer, BIH, posao, žitomislići, bomba, MUP HNŽ, Ured za razminiranje
Posebno je to značajno za Bosnu i Hercegovinu koja se već dugi niz godina suočava s problemom mina zaostalih nakon ratnih djejstava.

Kako je Agenciji Fena kazao član Komisije za deminiranje u BiH Franjo Markota, 4. travanj se na prijedlog Ujedinjenih naroda (UN) od 2005. godine obilježava u cijelom svijetu kao Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i protuminskog djelovanja. Po njegovim riječima, centralna manifestacija obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv mina u BiH bit će održana sutra na području općine Visoko, na lokaciji Vrela, MZ Čekrčije.

Organizatori ove manifestacije su Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Delegacija Europske unije u BiH, Oružane snage BiH i Općina Visoko, a skupu će prisustvovati zvaničnici državnog i entitetskog nivoa, predstavnici donatora, međunarodnih i nevladinih organizacija.

Tada će pripadnici OSBiH izvesti pokaznu vježbu s više metoda razminiranja. Istim povodom, direktor BHMAC-a Dušan Gavran kazao je da se u Bosni i Hercegovini, Međunarodni dan borbe protiv mina obilježava tradicionalno, već devetu godinu zaredom.

- Ove godine Dan borbe protiv mina se obilježava s porukom "Korak više za sigurno okruženje, za razvoj i prosperitet BiH na putu ka Europskoj uniji" - ističe Gavran u izjavi za Agenciju Fena.

Podsjeća da se BiH, nažalost, i 19 godina nakon okončanja ratnih djejstava suočava s veoma izraženim problemom minske kontaminiranosti, te da trenutna minski sumnjiva površina iznosi 1.215 kilometara kvadratnih, ili 2,4 posto ukupne površine zemlje što nas svrstava u red najugroženijih zemalja u svijetu.

O ozbiljnosti ovog problema svjedoče podaci BHMAC-a prema kojima je u postartnom periodu u BiH od mina stradalo 1.725 građana, od kojih 599 smrtno. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 114 deminera, od kojih 46 smrtno. Nažalost, samo u 2014. godini do danas je stradalo 11 građana, od kojih tri smrtno.

- Bosna i Hercegovina raspolaže materijalno-tehničkim i ljudskim kapacitetima za rješavanje minskog problema u strateškom roku, do 2019. godine, na što je obvezuje i ratifikacija Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina (Otavska konvencija), ali najveću prepreku za rješavanje minskog problema predstavlja nedostatak financijskih sredstava - naglašava direktor BHMAC-a, navodeći da je u periodu implementacije Strategije protuminskog djelovanja BiH 2009-2013 bilo potrebno oko 400 milijuna KM, a da je i, pored svih napora, osigurano oko 200 milijuna KM.

Dodao je kako je radi ubrzavanja protuminskog djelovanja u zemlji BHMAC u 2013. godini razvio nove metode tretiranja kontaminirane povšine, koje će se primjenjivati u okviru implementacije pilot- projekta "Land release" 2014. godine, koji finansira Europska unija iz IPA-izvora.

- Predviđeno je da se do kraja kalendarske godine, primjenom novih metoda, prevashodno ciljanim tehničkim izviđanjem, građanima na uporabu vrati oko 70 kilometara kvadratnih kontaminirane površine u 23 općine Bosne i Hercegovine - pojašnjava Gavran.

Istovremeno, potcrtava da je Međunarodni dan borbe protiv mina i prilika da izrazi zahvalnost svima onima koji su uključeni u protuminsko djelovanje u BiH, prvenstveno donatorima, deminerima, kao i svim drugim sudionicima, te pozove sve ljude dobre volje da pomognu Bosni i Heregovini, kako bi ostvarila strateški cilj i postala zemljom bez mina do 2019. godine.

Iz BHMAC-a upozoravaju i apeliraju na stanovništvo Bosne i Hercegovine da ne ulazi u obilježena minska polja, jer se tako dovode u direktnu opasnost.

Također, pozivaju stanovništvo da ne uklanja minske oznake s terena, jer time čine kažnjivo djelo koje je ravno postavljanju novih minskih polja. Analizom podataka kojima raspolaže Centar za uklanjanje mina u BiH utvrđeno je da se najveći broj stradanja dešava u proljeće i jesen kada su u tijeku poljoprivredni radovi kao i nelegalna sječa ogrjevnog drveta u minski obilježenim područjima.

Pored prikupljanja ogrjevnog drveta i poljoprivrednih radova, jedan od najvećih uzroka stradanja zadnjih godina je i sakupljanje sekundarnih sirovina u minskim poljima. Procjenjuje da se u minskim poljima širom BiH (9.416 sumnjivih mikrolokacija) nalazi još oko 120.000 mina, te da je njima ugroženo oko 540.000 građana, ili 15 posto ukupnog broja stanovnika.

FENA