Čekaju nas sve češći ekstremi: Područje Hercegovine bit će još osjetljivije na sušu i izbijanje šumskih požara

Čekaju nas sve češći ekstremi: Područje Hercegovine bit će još osjetljivije na sušu i izbijanje šumskih požara
Posljedice globalnog zagrijavanja, odnosno klimatskih promjena uzrokuju topljenje polarnih ledenih ploča, usljed čega razina mora raste, što za posljedicu ima ekstreme vremenske uvjete, intenzivne kiše, oluje, tornada, olujni vjetar, grad dugotrajne i intenzivne toplinske valove i suše, navodi se u analizi povezanosti požara sa klimatskim promjenama Federalnog meteorološkog zavoda.

Kombinacija visokih temperatura, izmjene padalinskih režima s pretežno sjevernim vjetrom stvorili su idealne uvjete za pojačanu opasnost nastanka požara s jakim intenzitetom. Sve češće nas pogađaju lokalne intenzivne ljetne padaline koje su prostorno i vremenski neravnomjerno raspoređene što povećava izglede za duge sušne periode, odnosno utječe na raspored vlage u zemljištu.

Evidentno je da se svake godine povećavaju površine uništene šumskim požarima, a posebno ranjiva područja na pojavu prirodnih požara su hercegovačke šume i krš, zaključuju iz FHMZ.

Trenutni razorni požari koji su zahvatili cijelu regiju, zasigurno se mogu povezati s klimatskim promjenama i samo je jedan od statističkih pokazatelja porasta trenda požara izazvanim prirodnim putem. Prema istraživanju koje je provedeno u Yesemite i Northen Rokies nacionalnomim parkovima u SAD, požari izazvani prirodnim putem na područjima bez utjecaja čovjeka, su u porastu, a što se može svakako povezati sa globalnom promjenom klime i El Nino oscilacijama.

Izmjereni parametri na meteorološkim stanicama na području Hercegovine govore nam da su svibanj, lipanj i prva polovica srpnja, bili s vrlo visokim temperaturama i malim količinama padalina.

S obzirom na izmjerene temperature, svibanj je ocijenjen kao vrlo topao, a lipanj i početak srpnja ekstremno topli. Broj dana u Hercegovini s padalinama većim od 1 mm kretali su se u svibnju od 7 do 9, u lipnju 1 do 5, a u srpnju imamo samo jedan dan s padalinama u Livnu.

Prosječna mjesečna temperatura u Mostaru za svibanj veća je za 1,9°C, lipanj za 4,1°C, a za period 1.-17. srpnja za 3,1°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990. godina. U isto vrijeme prosječna mjesečna temperatura u Livnu za svibanj veća je za 1,4°C, lipanj za 3,6°C, a za period 1.-17. srpnja za 1,90°C u odnosu na prosječnu temperaturu za referentni period 1961-1990., piše Klix.ba.

Trenuta zasićenost tla vlagom na području Hercegovine je manja od 10%, što jasno govori da je tlo veoma suho i pogodno za pojavu požara.

Pojačanom isušivanju tla na području Hercegovine doprinio je prevladavajući vjetar na tom području u tri analizirana mjeseca pravca iz sjevernog kvadranta. Upravo sjeverni vjetar potpomaže brzinu širenja požara i uveliko otežava njegovo gašenje.

"Jedno je sigurno - u budućnosti možemo očekivati sve učestalije ekstremne vremenske prilike, samim tim i sve veći broj požara, intentivnije požare, kao i dužu požarnu sezonu. Područje Bosne i Hercegovine, a posebno Hercegovine bit će još osjetljivije na sušu, izbijanje šumskih požara i njihovo lakše širenje. Nažalost, neće nas mimoići ni poplave ni druge ekstremne vremenske neprilike", navode iz FHMZ-a.

Klimatske promjene nisu jedini uzrok pojačane pojave "prirodnih" požara, ali njihova povezanost sa klimatskim promjenama je više nego očigledna. Stoga u narednom periodu moramo intenzivno raditi na jačanju kapaciteta i resursa kako bi se mogli adekvatno prilagoditi klimatskim promjenama, zaključuju iz Federalnog hidrometeološkog zavoda u analizi.