Čak 31,2 posto djece od 5 do 10 godina u FBiH ima višak kilograma

Isto istraživanje pokazalo je kako prekomjernu tjelesnu masu ima 17,5 posto mališana od 0 do 5 godina, kao i 22,3 posto mladih od 10 do 15 godina života. Istraživanje pretilosti djece osnovnoškolskog uzrasta u gradu Mostaru pokazalo je da 19 posto djece ima prekomjernu tjelesnu masu, dok je njih 17,4 posto pretilo, navodi Nevena Pandža, magistra nutricionizma. Alarmantan je podatak o odraslim osobama u Federaciji BiH koje imaju problem s viškom kilograma.

Prema navedenom istraživanju, u FBiH prekomjernu masu ima 39,9 posto odrasle populacije, dok je 22,5 posto stanovništva pretilo. Pandža navodi da epidemija pretilosti zahvaća cijeli svijet te tako nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. "Pretilosti doprinose suvremen način života kao što su manjak tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos hrane, neredoviti obroci, kao i genetski čimbenici", navodi ova mlada magistra nutricionizma. Uz estetski problem, prekomjerna težina ima velik utjecaj na bolesti koje su vodeći uzroci smrtnosti u Bosni i Hercegovini.

- Što je prehrana nepravilnija, to imamo veći rizik kroničnih, nezaraznih bolesti poput visokoga tlaka, dijabetesa te pretilosti kao simptoma povećanog indeksa tjelesne mase i povećanog masnog tkiva koje definitivno ugrožava naše zdravlje i velik je rizik za nastanak upalnih procesa u našem organizmu - objasnila je ranije magistra nutricionizma.

Pandža ističe da roditelji često griješe stavljajući sebe, a zatim i svoju djecu, na represivne dijete, a da nisu pitali za stručni savjet. Po njezinim riječima, trebalo bi što prije uvesti edukaciju o pravilnoj prehrani u sustav obrazovanja jer znanstvena istraživanja pokazuju da se pojedinac hrani u skladu s onim što zna o prehrani. Što više neki pojedinac zna o pravilnoj prehrani, postojat će i veća tendencija za pravilnu prehranu - zaključuje Pandža.

- Budući da su naša djeca na školskim obrocima uglavnom sa sendvičem u jednoj i gaziranim pićem u drugoj ruci, mislim da je i ovdje u BiH plodno tlo za razvoj nezaraznih bolesti te da nezdrave navike itekako moramo što prije mijenjati - ocjenjuje Pandža.

Cilj je, dodaje, napraviti zdrav krug gdje će roditelji biti primjer svom djetetu jer ako oni ne prakticiraju zdrave navike, onda se to ne može očekivati ni od djeteta. Magistra nutricionizma napominje kako sa zdravom prehranom treba početi od najmlađe dobi, dok je dijete u utrobi majke. Dodaje i da zdrava prehrana ne znači da je riječ o strogim ograničenjima ili da si morate uskratiti hranu koju volite. Riječ je, kaže, o prehrani zbog koje ćemo se dobro osjećati, imati više energije, bolju kvalitetu života i općenito biti bolje raspoloženi. Ona savjetuje vraćanje bakinoj kuhinji, odnosno varivu s puno povrća, te konzumaciji voća i žitarica. Također, savjetuje što više kretanja u prirodi.