Bruxelles je prihvatio reformski paket za BiH. Za što će se trošiti novac?

Bruxelles je prihvatio Reformski paket za Bosnu i Hercegovinu, no u zemlji tek počinje pravi posao. Zakonodavci trebaju usvojiti ključne zakone, a nadležne institucije pripremiti projekte koji će omogućiti korištenje stotina milijuna eura namijenjenih BiH.

Veliki korak za državu, ali tek početak, jer sada slijedi rad na konkretnim reformama. Napisao je to šef Delegacije Europske unije u BiH nakon što su stigle dobre vijesti iz Bruxellesa. Reformska agenda napokon je prihvaćena, iako su sve druge zemlje Zapadnog Balkana već povukle dio sredstava, dok je BiH izgubila prvu tranšu. Za sada dostupna sredstva bit će uvjetovana provođenjem reformi, piše N1.

„Ako budemo ispunjavali reforme, toliko ćemo povlačiti tog novca. Dakle, nije ovo sve sada završeno. Prvo moramo potpisati sporazum, kreditni sporazum, jer u ovom iznosu za Bosnu i Hercegovinu predviđena su i određena kreditna sredstva, nisu samo bespovratna. Imamo rok otprilike do 2027. godine da povučemo ovaj iznos”, ističe Haris Plakalo, glavni tajnik Europskog pokreta u BiH.

Dosadašnja bezvoljnost koštala nas je milijune. Ipak, Reformska agenda predviđa da novac izravno utječe na razvoj BiH u četiri ključna područja, što znači i poboljšanje životnog standarda građana.

„Gdje će novac ići? Ići će upravo u poboljšanje svih ovih segmenata – od turizma, jačanja privatnog sektora, infrastrukture, zelene održivosti, obrazovanja. Dakle, sredstva će se raspoređivati onako kako je već planirano kroz reforme koje se trebaju ispuniti“, pojašnjava Plakalo.

BiH posebno računa na sredstva za nastavak izgradnje Koridora 5C, modernizaciju željeznica, energetske projekte, rekonstrukciju prijenosne mreže i digitalizaciju zemlje. Oko 30 % namijenjeno je mladima, obrazovanju nastavnika, jačanju privatnog sektora, demokratizaciji javnog prostora, turizmu i vladavini prava. Ministar prometa najavljuje i ulaganja u izgradnju 5G mreže te pomoć BHRT-u. Projekti se očekuju i s nižih razina vlasti.

„Sada kada je Reformska agenda prihvaćena, ona se isključivo bavi time koji su projekti iz ovih područja spremni za financiranje i koji idu u pravcu koji smo definirali. Pozivam i načelnike, gradonačelnike, premijere kantona i entiteta – lokalne zajednice koje trebaju prijavljivati projekte Vijeću ministara, a zatim će se oni usuglašavati“, poručuje Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu BiH.

No prije svega potrebno je potpisati Sporazum o instrumentima i kreditni sporazum, pa tek onda započeti pripremu i procjenu projekata, provođenje reformi i povlačenje sredstava. Do sada je reformska agenda više puta bila neprihvatljiva SNSD-u, uz obrazloženje da štiti interese srpskog naroda, a jasno je da će za svaki korak biti potrebna i njihova potpora.

„Kada su u pitanju europski put i europski zakoni, morate biti istrajni u svom poslu i onda uvijek dođete do rezultata, iako su frustracije velike dok taj proces traje“, smatra Srđan Amidžić, ministar financija BiH.

Dok traje zadovoljstvo zbog napretka, jasno je da glavni posao tek počinje. Ispit spremnosti možda je već sljedećeg tjedna. Očekuje se usvajanje zakona o sudu i VSTV-u, kako bi BiH uoči sjednice Europskog vijeća pokazala spremnost.

„Čak i ako se možda ne stigne usvojiti u Parlamentarnoj skupštini, mislim da će biti prepoznato i da bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti zeleno svjetlo za službeno otvaranje pregovora“, navodi predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto.

Obveze se gomilaju. Nakon potpisivanja sporazuma, prva tranša od 68 milijuna eura trebala bi biti isplaćena, a potom slijedi proces projekata i reformi kao test stvarne opredijeljenosti prema Europskoj uniji.