BiH kreće s kontrolom udruga povezanih s terorizmom

U Bosni i Hercegovini uskoro bi trebala početi pojačana kontrola rada i djelovanja nevladinih organizacija s ciljem sprječavanja njihove moguće zloupotrebe za financiranje terorističkih aktivnosti.

Prema podacima iz različitih registara, u BiH postoji nekoliko tisuća neprofitnih organizacija. Pojedine međunarodne organizacije ranije su procjenjivale da je u zemlji registrirano oko 27.000 nevladinih organizacija, iako je aktivan tek manji dio tog broja.

U cilju jačanja nadzora nad financiranjem nevladinog sektora pred Vijećem ministara BiH uskoro bi se trebao naći dokument pod nazivom "Uputstvo o primjeni ciljanih i proporcionalnih mjera prema rizičnim neprofitnim organizacijama s ciljem sprječavanja zloupotrebe neprofitnih organizacija za financiranje terorističkih aktivnosti", piše Raport. 

Dokument je pripremilo Ministarstvo pravde BiH na čelu s ministrom Davorom Bunozom (HDZ BiH), a njime se uvodi novi način praćenja rada nevladinih i neprofitnih organizacija u zemlji.

Definirano kada država treba reagirati

Riječ je o dokumentu koji, u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma BiH, preciznije uređuje način na koji će nadležna tijela procjenjivati i upravljati rizikom da bi pojedina organizacija mogla biti zloupotrijebljena za financiranje terorističkih aktivnosti.

Do sada je većina nevladinih organizacija djelovala u okviru općih zakonskih propisa, bez jedinstvenih pravila koja bi jasno određivala kada i na koji način država treba reagirati.

Novo uputstvo uvodi sustav nadzora temeljen na procjeni rizika. To znači da sve organizacije neće biti jednako praćene, nego će se nadzor fokusirati na one za koje nadležna tijela procijene da predstavljaju povećani rizik.

U dokumentu se navodi da mjere moraju biti ciljane i razmjerne. Kontrole i dodatni zahtjevi ne mogu se provoditi bez jasnog razloga, a legitimne aktivnosti poput humanitarne pomoći i društvenih projekata ne bi trebale biti neopravdano ometane.

Prema sadržaju uputstva, nevladine organizacije neće automatski biti predmet nadzora samo zbog svog postojanja. Prije poduzimanja bilo kakvih mjera nadležna tijela trebaju provjeriti niz objektivnih okolnosti.

Među tim kriterijima su transparentnost financiranja, struktura upravljanja, način prikupljanja i trošenja sredstava te dostupnost informacija o rukovodstvu i partnerima organizacije.

Posebna pažnja na sumnjive transakcije

Poseban naglasak stavljen je na organizacije koje imaju netransparentne donacije ili transakcije čiji iznos, učestalost ili obrazac ne odgovaraju uobičajenim potrebama i aktivnostima organizacije.

Pojačana kontrola i detaljna analiza primjenjivat će se osobito na transakcije koje pojedinačno iznose 30.000 konvertibilnih maraka ili više. Pod nadzor mogu doći i povezane ili uzastopne uplate manjih iznosa ako njihov obrazac ili učestalost upućuju na moguće pokušaje izbjegavanja nadzora.

Dodatnu pažnju nadležna tijela posvećivat će i transakcijama koje uključuju države, osobe ili subjekte pod međunarodnim sankcijama ili restriktivnim mjerama.

U takvim slučajevima organizacije mogu biti obvezne dostaviti dodatnu dokumentaciju, godišnje financijske izvještaje ili uvesti snažnije interne kontrole.

U praksi to znači da će organizacije koje izazovu sumnju prema navedenim kriterijima biti pod nadzorom institucija koje se bave sprječavanjem pranja novca, tijela zaduženih za istrage financijskih zloupotreba, službi koje nadziru prekogranični prijenos gotovine te drugih nadležnih institucija.

Dokument također naglašava da se prilikom procjene mora voditi računa o zaštiti prava i sloboda organizacija i njihovih korisnika.

Provjere se, kako je navedeno, moraju provoditi razmjerno procijenjenom riziku i ne smiju dovesti do ometanja legitimnog rada nevladinih organizacija, uključujući humanitarne i društveno korisne projekte u lokalnim zajednicama.