BiH je nakaradna država koja ovako ne može funkcionirati

Kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski, stalno je na relaciji Sarajevo - Rim, no rado je i bez previše kompliciranja, kao i uvijek do sada - za razliku od većine drugih crkvenih visokodostojnika - odvojio termin za intervju. U razgovoru za Nedjeljni Jutarnji spremno je odgovorio na sva najaktualnija pitanja vezana za BiH i regiju.

- Počelo je ukrivo od posljednjih izbora, kada je međunarodna zajednica ignorirala izbornu komisiju i donijela zaključke stvarajući sadašnju vlast, koja nije uspjela vladati nego je dovela sve više do teškog stanja. Vlast je izgubila kontakt s narodom. Nije umjela dijalogizirati s narodom i njegovim poteškoćama. Sve se više produbljivao jaz socijalne krize i vlasti koja nije imala sluha da stvar rješava, nego je išla mimo naroda.

Smatrate li da su prosvjednici izabrali ispravan put, ili kako oni kažu - jedini mogući, za rješavanje veoma teških uvjeta života?

- Prosvjedi su normalna stvar u demokratskom sustavu. I narod ima pravo tražiti da ga vlast čuje i da traži smjene. Nasilje, uništavanje imovine i dovođenje u opasnost ljudskih života, to nitko nema pravo. Ne može se zlo liječiti čineći zlo.

Je li se, po vašem mišljenju, u BiH događa samo socijalni bunt ili je taj bunt ipak potaknut političkim interesima?

- Socijalna kriza je stvorila da je masa "postala lako zapaljiva masa". Bunt je reakcija na krizu, ali da je tu bilo i onih koji su to smislili i pripremili, ne treba biti previše pametan da se to iščita.

Mislite li da su ostavke najviših političara početak rješavanja problema?

- Ne mogu u ime njih misliti, ali bi se trebali uozbiljiti i odgovorno djelovati. Ne samo ostavke, nego stvar rješavati. Problemi se ne smiju zaobilaziti. Društvu treba odgovornosti onih koji djeluju i istinski rad za opće dobro. Previše je interesa, bilo osobnih bilo stranačkih, a narod postaje žrtva.

Rekli ste da ‘aktualne vlasti nemaju sluha za dijalog s građanima', no nema nikakvih garancija da će i neke nove vlasti imati više sluha, zar ne? Po vama, što bi moglo biti rješenje?

- Nema garancije, ali treba u društvo ugraditi više odgovornosti, istinskog zauzimanja za čovjeka i opće dobro. Potrebno je formirati demokraciju i vladavinu prava, koja čovjeka štite. Ljudska prava ne daje država. To imamo samim rođenjem - to je Bogom dano. Država je dužna stvoriti mehanizme da se ta prava ostvaruju. A građanska prava su ona koja se demokratski proglašavaju i mehanizmima provode. Previše je "kuhinja" pa nam je preslano. Čini mi se da nekima odgovara da ovakvo stanje potraje.

Kazali ste kako je ‘početak sadašnjeg stanja u BiH u nedovršenim izborima, gdje je međunarodna zajednica nametnula strukturu vlasti koja nije izniknula iz izbora, te da ta struktura vlasti nije imala sluha za narod, nego je radila po svome'. Kako bi po vama trebalo organizirati izbore?

- Ne trebam ja davati nikakve prijedloge. Važno je da se dogode demokratski izbori, da se stvore zakoni po kojima smo jednaki pred zakonom. Posebno izborni zakon treba biti takav, da svatko svoje bira, a ne da jedan mnogobrojni narod drugom bira predstavnike - eto to je taj mirovni sporazum, koji drže za Ustav države. Ta nakaradna država stvorena Daytonom, ne može funkcionirati. Nije smjelo tako dugo nakaradno ostati. Trebalo je stvarati državu jednakih prava.

Kazali ste i kako se bojite da je i međunarodna zajednica kumovala eskalaciji. Možete li to pojasniti.

- Ne bih pojašnjavao, jer bi se postavio sucem, a imam dovoljno indicija radi čega sam to rekao. Ako budu i dalje tipovali i protežirali pojedine na račun drugih, onda podržavaju ovaj nered. Na žalost, politika ne zna za grijeh, kod nje je uvijek drugi kriv.

Izrazili ste nadu da će međunarodna zajednica ozbiljnije pristupiti rješavanju problema u BiH. Čemu se u tome smislu nadate?

- Oni koji su stvarali ovakvu nakaradnu državu, ne mogu prati ruke, kao da se njih to ne tiče. Gdje im je tu odgovornost? Najžalosnije je što se sada rugaju kako to izgledamo nakaradno, a sami su tako napravili. Oni tek ozbiljnije počnu reagirati, kada stvar eskalira.

Strahujete li od najava da bi EU mogla u BiH poslati čak i vojne snage?

- Teško će doći do takve situacije. Svima nam je dosta rata. Teško zemlji po kojoj puno vojske hoda. Teško je stvarati jednaka prava jer se oni koji su dobili privilegije, ne žele odreći privilegija da se stvori jednakopravnost. Nije potrebno vojno, nego ozbiljno politički stvarati jednaka prava.

Je li se o aktualnim problemima u BiH razgovaralo u Vatikanu?

- Jasno, Sveta Stolica upoznata je s činjenicama, ali ona ne odlučuje o tome kako politički riješiti pitanje BiH, nego se zauzima za mir i stabilnost kao i jednaka prava svakog čovjeka itd..

Što Katolička crkva u BiH može napraviti za smirivanje strasti među nezadovoljnim narodom?

- Obično nas ne trebaju u politici, osim kada treba "vatru gasiti". Jasno da će Crkva pokušati poticati na načelima jednakopravnosti i razvoja gospodarstva. Jako nam je stalo da ljudi od svoga rada žive. Ova zemlja ima dovoljno kruha, samo da se ne krade. Ako nema vladavine zakona, onda raste kriminal i korupcija. Valja moralno ozdravljati ovo društvo i u javnost ugrađivati odgovornost, koja je postala strana riječ.

Zašto baš među mladima ima toliko negativnoga naboja?

- Mnogo je uzroka toj agresivnosti. Prvo je kriv odgoj, ne učimo ih živjeti, nego uživati. Čim ne mogu uživati, onda se energija pretvara u agresivnost. Nadalje, sve ih u javnosti: mediji, javno mnijenje i sve drugo, puni duhom agresivnosti. Dovoljno je gledati program TV-a jedan dan da se vidi koliko je agresivnosti. Društvo premalo otvara perspektive mladima da sebe ugrađuju u društvo. Nije jednostavno završiti školu a ne imati nade da ćeš naći posao.

Slažete li se da je državna uprava sa čak 150 ministara preglomazna, preskupa i prenekoordinirana te da je to jedan od glavnih uzroka nezadovoljstva?

- Takvu državu nije napravio demokratski sustav nego je to "mirovni sporazum", koji se "zabetonirao" i nije ga moguće mijenjati. Nitko se ne odriče povlastica koje je dobio, ako ne mora. Sigurno je to jedan od glavnih uzroka ovakvog stanja. Potrebno je pristupiti izgradnji pravednijeg društva.

Kakav je vaš stav o Međugorju?

- Međunarodna komisija je završila svoj rad i sve je predala Kongregaciji za nauk vjere. Sada čekamo stav Svetog Oca. Nemam prava davati nikakve izjave o tome.

Član ste Međunarodne komisije za Međugorje. Poznato je da je Povjerenstvo predalo Kongregaciji za nauk vjere rezultate četverogodišnjeg rada Komisije te da će ih Kongregacija razmotriti i izraditi prijedlog Papi. Znamo da ste vezani tajnom o načinu rada i rezultatima, ali možete li otkriti još nešto vezano uz proceduru oko Međugorja?

- O tome ne mogu više ništa reći, budimo strpljivi dok papa Franjo ne donese odluku.

Kakav je vaš stav oko svjetleće Gospe koja se nedavno pojavila u Međugorju?

- Ne mogu donositi svoj sud, a mislim da ste vi u medijima stvar napuhali i hranili znatiželju naroda. Crkva o tome nije ništa rekla, niti smatra vrijednim dati tome pažnju.

Kakav je po vašem mišljenju aktualni položaj Hrvata u BiH?

- Jednostavno rečeno, po Daytonu koji se provodi, ide na štetu nas Hrvata i nemamo jednakopravnosti. Nas posebno boli nebriga za opstojnost Hrvata u svojim domovima, bilo domaćih političara, bilo međunarodnih. Posebno nas zaboli kada nam podrugljivo dobace "naši sunarodnjaci", tamo nema života, idite... a kuda?

Kako su katolici u BiH odgovorili na anketu Biskupske sinode o katoličkom nauku obiteljskog i spolnog života?

- To smo proveli bez pompoznosti, jer smo očekivali ozbiljno razmišljanje i odgovornost u stavovima, a nismo išli za publiciranjem, jer to smeta slobodi osobnog razmišljanja.

Jesu li vas iznenadili rezultati?

- Nije nas iznenadilo, jer vidimo da većina vidi realnost, ali nije izgubila osjećaj za prave vrednote. Posebno nas je obradovalo mišljenje mladih koji smatraju da je životna sreća u složnoj i stabilnoj obitelji, koja se ne boji života.

 Je li u Katoličkoj crkvi u BiH bilo slučajeva napastvovanja maloljetnih, odnosno pedofilskih sablazni?

- Bez obzira na broj, treba svako zlo nazvati pravim imenom. Volio bih da svi staleži ozbiljno pristupe toj zloj stvari, kao što je Crkva pristupila.

U Hrvatskoj se nedavno pojavila udruga ‘Za obitelj'. Kako komentirate njezino djelovanje i brojne kontroverze koje je ta udruga u kratko vrijeme proizvela?

- Ne razumijem, odakle vam to da je obrana naravnog prava kontroverza. Tu se pitam zar je moralo doći do toga da branimo ono što je Bogom dano; zar je potrebno izvrnuti naravni brak muškarca i žene. Na prvim stranicama Biblije stoji da Bog stvori muško i žensko i daje im zadatak da se razmnožavaju. Roditelji su sklapajući brak u ljubavi preuzeli da ta ljubav bude djelotvorna.

Koliko ste se puta u ovih godinu dana susreli s novim Papom? Kakve je impresije na vas ostavio?

- U više navrata, a imao sam i privatni prijem u kojem smo dulje razgovarali i izmijenili pojedina pitanja i mišljenja.

Jeste li razgovarali o situaciji u BiH?

- Naravno, upoznao sam papu Franju o stanju u BiH, posebno o stanju Katoličke crkve. Vidim da on već dobro prati i nije mu nepoznato.

Je li vas njegov izbor za Papu iznenadio?

- Nije me iznenadio, nego obradovao. Imamo papu koji hrabro svjedoči i navješta vjerodostojno Evanđelje i uskrslog Krista.

Jeste li imali s njim kontakte prije nego što je postao papa?

- Bilo je i prije izbora u više navrata osobnih susreta, počevši od 2002., kada je postao kardinal. Uvijek mi se sviđala njegova jednostavnost i blizina te jasni stavovi.

Mislite li da papa Franjo doista može reformirati Crkvu?

- Duh Sveti vodi Crkvu i Duh Sveti će reformirati Crkvu služeći se i s papom i svima koji su istinski otvoreni Duhu Svetom, vole Krista i Crkvu.

Što vi u Sarajevu konkretno osjećate od promjena koje je papa Franjo započeo u Crkvi?

- Moramo se osloboditi od zaraze trke za uživanjem i trke za koristoljubljem, a Isusa staviti na prvo mjesto. Crkva u BiH mora se hrabrije suočiti s izazovima koje stoje pred nama. Zato smo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji pokrenuli sinodu naše nadbiskupije, kako bismo svi zajedno tražili odgovore za ovo vrijeme na našim prostorima.

Dolazi li papa Franjo u Sarajevo i što bi to značilo za vas i za vjernike u BiH?

- U ime biskupa pozvao sam papu Franju da nas posjeti. I predsjedništvo je uputilo službeni poziv. Sada očekujem odgovor od Svete Stolice. Prošlo stoljeće je bilo previše krvavo, valja nam stvarati strategiju izgradnje mira u ovoj zemlji u ovom stoljeću.

Jutarnji list