BiH bi mogla postati ključni proizvođač oružja za NATO

Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se sa ozbiljnom nestašicom streljiva. Dokaz za to je obustava isporuke određenog naoružanja Ukrajini kako bi se sačuvale zalihe. Lideri NATO-a upozorili su da su zalihe zemalja članica i dalje daleko ispod potrebnog nivoa za dugoročne obrambene obveze.

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač naoružanja za NATO, no ostaje pitanje kako iskoristiti tu priliku, piše Federalna.

NATO-ov pritisak za stvaranje većih zaliha i obvezu izdvajanja pet posto BDP-a za obranu do 2035. godine naglašava napore Saveza da pojača proizvodnju naoružanja. S bogatom industrijskom poviješću i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima dobre temelje da postane značajan dobavljač streljiva po NATO standardima, smatra osnivač i većinski vlasnik kompanije Regulus Global i suvlasnik Pretisa Will Somerindyke.

"Sistemska mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanska industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK i dalje postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovicu bosanskog industrijskog sklopa, Igman je proizvođač malokalibarskog oružja, GINEX za kapisle i detonatore, te BNT za minobacačke i artiljerijske podsustave. To je sustav utemeljen na ljudima i procesima", dodao je Somerindyke.

" Pretis je srce namjenske industrije", kaže suvlasnik Pretisa, koji je predstavio plan modernizacije ovog poduzeća vrijedan 100 milijuna dolara, s fokusom na modernizaciju proizvodnih linija, digitalizaciju poslovanja i postizanje standarda kvalitete te usklađenosti s EU i NATO-om. Namjenska industrija predstavlja ogroman domaći potencijal, dioničari investiraju i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).

"Spremni smo u potpunosti prijeći na NATO standarde. Još uvijek jedan dio namjenske industrije radi po istočnim standardima jer imamo potražnju za proizvodima. Irak i neke države koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu. Neke vrste haubica, topova i još uvijek naše kompanije to proizvode", kaže Helez.

Iako je Bosna i Hercegovina politički turbulentno podneblje, sigurnosno nije ugrožena, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kome se okrenuti od europskih partnera.

"Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih ulagača, svima su vrata otvorena, uključujući i europske države. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom segmentu imat će udjela i kompanije namjenske industrije iz naše zemlje", poručuje Helez.

"Nama te šanse mogu propasti zbog činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na razini države, nešto što objedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju suglasnost da se nešto proda", ističe vojno-politički analitičar Hamza Višća.

Bez suradnje i zajedničkog strateškog cilja teško će gospodarska i financijska komponenta biti snažna, kaže Višća i dodaje kako bi ova prilika za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.

"Trideset godina proizvodimo streljivo, a ne pada nam na pamet da proizvodimo barut. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje jedan Emerik Blum ili Jole Musa, ljudi koji razmišljaju na daljinu, a reagiraju brzo u realnom vremenu. Da biste proširili proizvodnju, morate školovati kadar. Bojim se da ga ne školujemo. Ako imamo ulaganja od drugih, a ona su uglavnom od trgovaca naoružanjem koji bi htjeli utjecati na to kome će, kada i koliko prodati, teško je ući u samu proizvodnju. Moramo ići na to da uzimamo strateškog partnera", dodaje Višća.

Primarni partner su Sjedinjene Države, koje preko Regulusa nude kapital, tehnologiju, obuku i kupce. Pitanje je što će Bosna i Hercegovina učiniti s prilikom koja bi bh. brend lansirala na svjetska tržišta i u zemlju donijela novac i radna mjesta.