Američki projekt u BiH vrijedan je 1,5 milijardi eura

Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj povijesti, a projekt Južne plinske interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu na koji se zemlja opskrbljuje energijom. O toj temi za BiznisInfo.ba govori Zijad Bajramović, predsjednik BH komiteta CIGRE.

Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj povijesti, a projekt Južne plinske interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu na koji se zemlja opskrbljuje energijom. O tome za BiznisInfo.ba govori Zijad Bajramović, predsjednik BH komiteta CIGRE.

Kraj potpune ovisnosti o jednom pravcu opskrbe

Kako ističe Bajramović, BiH danas gotovo u potpunosti ovisi o jednom pravcu opskrbe – ruskom plinu, s godišnjim kapacitetom od oko 600 milijuna kubičnih metara. U praksi to znači da država nema stvarnu rezervnu sigurnost.

Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku s plinskim sustavom u BiH, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, čime bi se znatno smanjila ovisnost o jednom dobavljaču.

Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutačnu potrošnju prirodnog plina u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubičnih metara godišnje. Prema Bajramovićevim riječima, to nije samo tehničko, nego prije svega strateško i geopolitičko pitanje koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara prostor da BiH razvija vlastitu plinsku infrastrukturu, pa čak i da se pozicionira kao tranzitna zemlja.

Tri plinske elektrane kao oslonac sustava

Kako bi se puni kapacitet plinovoda iskoristio, planirana je izgradnja tri suvremene CCGT plinske elektrane ukupne snage 1.200 megavata. Riječ je o visoko učinkovitima postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju te imaju ključnu ulogu u balansiranju elektroenergetskog sustava.

Planirana potrošnja plina za ove elektrane mogla bi doseći oko milijardu kubičnih metara godišnje, dok bi preostali plin bio dostupan za plinofikaciju novih područja, industriju i postojeće potrošače, čime bi kapacitet Južne interkonekcije bio optimalno iskorišten.

Gotovo polovina ukupne potrošnje električne energije u BiH

Tri planirane plinske elektrane trebale bi proizvoditi oko šest teravatsati (TWh) električne energije godišnje, što čini približno polovinu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se iskoristilo oko dvije trećine kapaciteta plinovoda.

Bajramović naglašava da plinske elektrane predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugljen, fleksibilnu potporu elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta energije vjetra i sunca te očuvanje stabilnosti sustava tijekom procesa dekarbonizacije.

"U regionalnom kontekstu Srbija ubrzano razvija plinske kapacitete, Hrvatska se već pozicionirala kao LNG čvorište, dok Mađarska intenzivno radi na diversifikaciji pravaca opskrbe. U takvom okruženju", upozorava Bajramović, BiH ne može ostati energetski izolirana bez ozbiljnih dugoročnih posljedica.

Investicije teške gotovo 1,5 milijardi eura

Prema procjenama, vrijednost same Južne interkonekcije iznosi oko 350 milijuna eura, dok bi tri planirane CCGT elektrane zahtijevale investicije od približno milijardu eura. Kada se u obzir uzmu i ostali planirani plinovodi, poput pravca Kladanj – Tuzla, te prateća infrastruktura, ukupni energetski investicijski ciklus doseže gotovo 1,5 milijardi eura.

"Osim ekonomske dimenzije, ovakvi projekti imaju snažan geopolitički značaj jer šalju jasnu poruku međunarodnim financijskim institucijama i strateškim partnerima da Bosna i Hercegovina želi aktivno sudjelovati u stabilnom i diversificiranom europskom energetskom sustavu. Energetska infrastruktura", ističe Bajramović, danas predstavlja i mjeru međunarodnog kredibiliteta države.

Zašto je važan krak prema Banjoj Luci

Jedan od planiranih, ali još nepotvrđenih, krakova Južne interkonekcije prema Banjoj Luci ima, prema Bajramovićevim riječima, višestruku ulogu. Prije svega omogućava izravnu opskrbu industrijskih zona i urbanih središta u Republici Srpskoj, što je ključno za ravnomjernu distribuciju energije i daljnju plinofikaciju.

Osim toga, taj pravac predstavlja ekonomski povoljnije rješenje u odnosu na alternativne opcije, uključujući istočnu konekciju. Geopolitički gledano, krak prema Banjoj Luci dodatno jača integraciju Bosne i Hercegovine u regionalne energetske tokove, smanjuje ovisnost o jednom dobavljaču i šalje snažan signal investitorima da država planira dugoročno stabilnu i diversificiranu energetsku mrežu.

Strateški preokret za gospodarstvo BiH

Realizacija Južne interkonekcije i planiranih plinskih elektrana, zaključuje Bajramović, predstavlja strateški preokret za ukupno gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Projekt omogućava stabilnu opskrbu energijom i plinom za industriju, toplifikaciju gradova i razvoj novih investicijskih zona.

Istodobno, plinske elektrane pružaju ključnu potporu elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta obnovljivih izvora, smanjujući rizike od nestabilnosti i havarija. Projekt bi otvorio i nova radna mjesta, kako tijekom izgradnje, tako i tijekom eksploatacije.

Sa šireg geopolitičkog aspekta, Južna interkonekcija pozicionira BiH u središte regionalne energetske arhitekture, smanjuje ovisnost o politički osjetljivim dobavljačima i otvara prostor za dodatna međunarodna ulaganja. Riječ je, kako zaključuje Bajramović, o projektu koji istodobno jača gospodarstvo, energetsku sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine.