18 udruga iz Tomislavgrada, Livna i Kupresa poslalo je otvoreno pismo Vladi HBŽ

Predstavnici više građanskih inicijativa, udruga i zborova građana iz Hercegbosanske županije uputili su otvoreno pismo Vladi HBŽ povodom planiranog razmatranja Nacrta Zakona o koncesijama, upozoravajući da je riječ o jednom od najvažnijih zakona za budućnost Županije.

Kako navode, Zakon o koncesijama uređuje raspolaganje zemljom, vodom i prirodnim resursima koji pripadaju svim žiteljima Hercegbosanske županije, a ne pojedincima niti interesnim skupinama.

Potpisnici ističu da Nacrt Zakona o koncesijama, koji je 17. rujna 2025. godine usvojen u Skupštini HBŽ, ne štiti javni interes, već otvara prostor za zlouporabe i dodatno slabi kontrolne mehanizme u području javnih nabava.

Zbog toga još jednom apeliraju na Vladu Hercegbosanske županije i predsjedavajućeg Skupštine da se usvojeni nacrt povuče te da se imenuje neovisno, stručno i javnosti odgovorno radno tijelo koje bi izradilo novi zakon.

„Javni interes mora biti iznad svakog pojedinačnog, privatnog ili političkog interesa“, poručuju potpisnici, navodeći šest ključnih kriterija koje budući Zakon o koncesijama mora ispuniti.

Sudjelovanje lokalne zajednice mora biti stvarno i obvezujuće

U otvorenom pismu navodi se da zakon mora jasno propisati stvarno, pravovremeno i informirano sudjelovanje lokalne zajednice u svim fazama odlučivanja, uključujući općine, mjesne zajednice i zainteresiranu javnost.

Ističe se potreba za jednakom dostupnošću informacija svima, a ne samo privilegiranim pojedincima, kao i osiguravanje dovoljno vremena za javnu raspravu.

Posebno upozoravaju da se više nikada ne smije ponoviti praksa u kojoj se „lažne suglasnosti lokalnih zajednica“ proizvode administrativnim trikovima, primjerice objavama javnih rasprava na oglasnim pločama koje nitko ne vidi.

Voda mora biti trajno izuzeta iz koncesija

Potpisnici naglašavaju da zakon mora jasno definirati što se ne može dati pod koncesiju.

Posebno ističu da voda i vodoopskrba moraju biti trajno izuzete, jer je riječ o strateškom resursu i javnom dobru, a ne robi.

Kao primjer navode Republiku Sloveniju, koja je vodu zaštitila Ustavom, proglasivši je ljudskim pravom i javnim dobrom, čime je onemogućeno da profit ima prednost nad pravom na vodu.

U pismu se navodi da postoji realna bojazan da je upravo voda sljedeća meta privatizacije, a dosadašnje vlade optužuju za koruptivno i netransparentno djelovanje koje je poticalo grabež prirodnih resursa bez ikakvog poštivanja javnog interesa.

Posebno se ističe da Hercegbosanska županija nikada nije usvojila Politiku dodjele koncesija, iako je riječ o temeljnom strateškom dokumentu koji je morao prethoditi dodjeli ijedne koncesije.

Zbog toga se traži da se prije donošenja Zakona o koncesijama najprije izradi i usvoji Politika dodjele koncesija, u suradnji i dijalogu sa žiteljima Županije.

Dodjela koncesija mora biti transparentna i nekorumpirana

U otvorenom pismu navodi se da je dosadašnji način dodjele koncesija bio izrazito netransparentan i korumpiran te da nije štitio javni interes.

Od Vlade HBŽ se zahtijeva da u novi zakon uvrsti sve antikorupcijske mjere koje su predložile udruge, kao i mišljenje i preporuke Agencije za prevenciju korupcije u BiH.

Posebno se upozorava da samoinicijativne ponude moraju biti ograničene isključivo na iznimne slučajeve, kada koncesionar raspolaže znanjima i opremom koje nitko drugi nema ili kada postoji mjerljiva i dokazana korist za zajednicu.

Također se traži ugradnja odredbi koje će spriječiti preprodaju koncesija i dugogodišnju „rezervaciju zemljišta“ na štetu javnog interesa.

Pravedne naknade za korištenje zemljišta

Potpisnici navode da zakon mora jasno definirati minimalne koncesijske naknade te da se to pitanje ne smije prepustiti pravilnicima i podzakonskim aktima nad kojima javnost nema utjecaj.

Upozoravaju da loše napisani i neprovedivi zakoni predstavljaju temelj za manipulacije i korupciju.

Naglašavaju da vjetroelektrane i solarne elektrane imaju nizak razvojni potencijal, stvaraju mali broj stalnih radnih mjesta te negativno utječu na poljoprivredu i turizam.

Udruge su predložile razumne fiksne naknade za vjetroparkove te povećanje naknade od proizvedene električne energije sa sadašnjih 1,5 posto plus 1 posto, na 15 posto plus 1,5 posto za mjesne zajednice na čijem se području nalaze koncesije.

Zaštita okoliša i stanovništva mora biti zakonska obveza

U pismu se navodi da zakon mora precizno propisati obvezu potpune sanacije prostora nakon isteka koncesije, uz jasno definirane kriterije što znači vraćanje zemljišta u prvobitno stanje.

Odredbe koje govore o „zadovoljavajućem stanju“, bez jasne definicije, ocjenjuju se kao obmana javnosti i odricanje Vlade od odgovornosti.

Zahtijeva se zakonska obveza financijskih jamstava, jasnih kriterija i stalnog nadzora.

Povratak zakonitosti u Hercegbosansku županiju

Potpisnici podsjećaju da su vlasti u HBŽ čak 17 godina dodjeljivale koncesije bez važećeg zakona i uz netransparentne procedure, čime je stvoren pravni kaos bez presedana.

Upozoravaju da Nacrt Zakona usvojen 17. rujna 2025. dodatno produbljuje taj kaos jer predviđa naknadnu konvalidaciju ništavih ugovora o koncesijama.

Pozivaju se na temeljno pravno načelo:

„Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere“
(Ono što je od početka ništavo, ne može ozdraviti protokom vremena).

Navode da su mještani Brišnika, Cebare i Gornjeg Brišnika već podnijeli tužbu za poništenje koncesijskog ugovora za vjetroelektranu „Gradina“ te da je to tek prva u nizu tužbi.

Upozoravaju da svjesno ugrađivanje nezakonitih odredbi predstavlja kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti.

Prema njihovim navodima, Hercegbosanska županija je zbog pogodovanja i loše napisanog prethodnog zakona oštećena za najmanje 20 milijuna KM.

Obveze prema Aarhuškoj konvenciji

Na kraju pisma podsjećaju Vladu HBŽ da je prema Aarhuškoj konvenciji dužna izraditi izvješće o svim zaprimljenim komentarima na Nacrt Zakona o koncesijama te ga dostaviti svim sudionicima javne rasprave, uz obrazloženje za svaki komentar koji nije prihvaćen.

Kako navode, do dana slanja otvorenog pisma takvo izvješće još uvijek nisu zaprimili.

Potpisnici otvorenog pisma:

Aarhus centar u BiH
Zbor građana mjesne zajednice Brišnik
Mještani buškoblatskog i zavelimskog kraja
Zbor građana mjesne zajednice Šujica
Udruga Mladi za Kupres
NGG Očuvajmo duvanjski kraj
Mladi Buškog blata
Udruga Attivo
KODD – Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo
NGG Spasimo naš kraj
Zavičajno društvo Zavelim
Lovačka sekcija Prisoje
Planinarsko društvo Prisoje
Udruga „Veliko Vrilo“ Mesihovina
NGG Zaštitimo izvore Mandeka
Centar za građansku suradnju Livno
Zbor građana mjesne zajednice Vinica
Zbor građana mjesne zajednice Kazaginac